Kako je objavio zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović (SDP), zbog ovog pravilnika se može dogoditi da firme iz naše zemlje izgube mogućnost dobijanja unosnih poslova u susjednoj državi.

Naime, u pravilniku koji je donesen prije nekoliko dana stoji da firme iz država van Evropske unije mogu dobiti zabranu apliciranja na tendere za javne nabavke.

"Naručilac može odredbama u dokumentaciji o nabavki zabraniti pristup postupku nabave privrednim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale Sporazum svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavki (GPA) ni druge međunarodne sporazume, a koji su obvezujući za Evropsku uniju, ili se predmetni sporazumi ne odnose na konkretan postupak nabavke", stoji u izmijenjenom dijelu pravilnika.

Dalje se takođe ističe da su naručioci dužni obavijestiti da li na njihov tender imaju pravo da apliciraju firme iz "trećih zemalja" koje nisu potpisnice GPA, među kojima je i BiH.

BiH nije potpisnica ovog sporazuma iz tehničkih razloga, odnosno zbog toga što nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Kako je ovo pitanje iz resora spoljne trgovine, to je posao državnog ministra Staše Košarca.

Međutim, u njegovom mandatu je pitanje ulaska BiH u WTO, a kojem se u prošlosti protivila Rusija, stavljeno van prioriteta.

Tokom mandata Mirka Šarovića, Košarčevog prethodnika, radilo se na ovom pitanju, ali je njegovim odlaskom s funkcije u decembru 2019. godine, kako se čini, ovo pitanje "stavljeno u ladicu."

Da stvar bude gora po BiH, Hrvatska neće biti jedina država koja će na ovaj način tretirati "treće zemlje." Prema saznanjima do kojih je došao Klix.ba, Rumunija priprema zakon koji, za razliku od hrvatskog pravilnika, uopšte neće ostaviti mogućnost apliciranja firmi iz zemalja poput BiH na tendere za javne nabavke.

Isto tako, prema informacijama do kojih je došao portal, slične zakone i izmjene pravilnika priprema još nekoliko EU zemalja.

Imajući u vidu činjenicu da su firme iz BiH imale izrazito unosne projekte u EU, njihovi vlasnici bi se mogli odlučiti na napuštanje zemlje, što bi značilo veliki broj otkaza, ali i njima stvorilo dodatne probleme jer bi morali "počinjati od nule" u državama EU.

Magazinović, koji je ukazao na ovaj problem, je postavio zastupničko pitanje na ovu temu i adresirao ga predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, direktoru Agencije za javne nabavke BiH Tariku Rahiću, te direktoru Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmetu Egrliću.