Evropska unija prošle godine je izdala 3,22 miliona dozvola za boravak strancima koji nisu građani EU, a dozvole se izdaju zbog zapošljavanja, obrazovanja, porodičnih razloga, prava na azil i supsidijarnu zaštitu.

Za razliku od Irske i Britanije koje "uvezu" najviše obrazovanih, u Hrvatsku mladi ne dolaze zbog obrazovanja, već je najviše nižeobrazovanih radnika, prenosi "Večernji list".

Iako je Hrvatska prošle godine odobrila oko 60.000 radnih dozvola za strance, prema podacima Evrostata, 26.307 stranaca koji nisu državljani EU u Hrvatskoj su 2018. dobili prvu dozvolu za boravak, što znači da je za preostale radnike dozvola produžena.

Od tih 26.000 stranaca, samo njih 495 došlo je u Hrvatsku zbog obrazovanja.

Prema podacima hrvatskog MUP-a koji su obljavljeni početkom godine, od 43.219 stranaca kojima je lani odobren privremeni boravak, 2.064 je imalo visoku i višu stručnu spremu.

Hrvatska je tradicionalno i prošle godine "uvezla" najviše radnika iz komšiluka, ali kako "bazen radne snage isušuje" i u komšiluku, poslodavci uvoze najjeftinije radnike odakle stignu.

"Kod nas je situacija anarhična, ide se prema ukidanju kvota za uvoz stranih radnika, a mi nemamo nikakvu migracionu politiku. Uvozimo sve koji se prijave za rad kod nas, pa nam, osim tradicionalno iz komšiluka, dolaze radnici iz Indije, Pakistana, Nepala... odakle god se poslodavci sjete. Nemamo selektivnu imigracionu politiku kao manje-više sve razvijene zemlje iako je bitno da se kvotama pokuša dohvatiti iseljeništvo, posebno iz južnoameričkih zemalja čija su društva razorena, od Venecuele pa nadalje. Mi zasad imamo najjeftiniju radnu snagu, jer je firmama koje se bave uvozom radnika za proviziju svejedno odakle su i kakvo obrazovanje imaju", kaže demograf Stjepan Šterc.

Poljska s 38 miliona ljudi koja je lani u EU izdala najviše prvih dozvola za boravak strancima, za čak 635.000 ljudi, najviše "uvozi" Ukrajince i Bjeloruse.

"Poljaci, očito, imaju selektivnu imigracionu politiku, ciljano i planski uvoze radnike iz susjednih zemalja, bliskih po načinu života i nizu drugih stvari. Očigledno im je bitno da uklope radnike u poljski način života, a ne da žive u getima kao u nekim zapadnim zemljama", navodi Šterc.

Irska je izdala dozvole za boravak za gotovo 50.000 stranaca izvan EU, a za čak 60 odsto ili oko 30.000 su odobrene zbog obrazovanja, i to najviše Brazilcima, Indijcima i Amerikancima.

Velika Britanija je prva zemlja u EU s najviše izdatih prvih dozvola boravka strancima izvan EU zbog obrazovanja, i to najviše Kinezima, Indijcima i Amerikancima.