Društvo
19.04.2022.
08:46
Hrvatska ukida se jedinstveni matični broj?
Izvor: glassrpske
0
Podijeli
Ministarstvo unutrašnjih poslova /MUP/ Hrvatske stavilo je na javnu raspravu Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju. Ukoliko zakon bude usvojen, Hrvatska će biti prva zemlja bivše Jugoslavije koja će zvanično prestati da koristi jedinstveni matični broj građanina.
Hrvatska je 2009. godine uvela "osobni identifikacioni broj" /OIB/ koji će se koristiti umjesto jedinstvenog matičnog broja građanina /JMBG/, a u prelaznom periodu građanima su se dodjeljivala oba identifikaciona broja, prenosi portal "Indeks".
Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija i moći će da se koriste za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kada povezivanje podataka ne bude moglo da se izvrši korišćenjem OIB-a.
Zakon o jedinstvenom matičnom broju građana uveden je u cijeloj bivšoj Jugoslaviji 1976. godine, a nakon toga su zakon donijele i sve republike.
Broj se sastoji od 13 cifara, od kojih prvih sedam predstavljaju datum rođenja, a sljedeće dvije označavaju region rođenja. Pretposljednje tri cifre su jedinstveni broj, a na kraju se nalazi kontrolna cifra.
U praksi se gotovo isključivo koristi OIB, osim za koordinaciju podataka između različitih državnih registara.
Prilikom uvođenja OIB-a, hrvatske vlasti su kao prednosti novog broja istakle to što ne otkriva lične podatke građana, ali i da omogućava bolji pregled nad imovinom građana i pravnih lica. Broj dodjeljuje Ministarstvo finansija Hrvatske.
Matični brojevi građana koji su određeni do dana prestanka važenja Zakona o matičnom broju, neće se brisati iz postojećih evidencija i moći će da se koriste za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kada povezivanje podataka ne bude moglo da se izvrši korišćenjem OIB-a.
Zakon o jedinstvenom matičnom broju građana uveden je u cijeloj bivšoj Jugoslaviji 1976. godine, a nakon toga su zakon donijele i sve republike.
Broj se sastoji od 13 cifara, od kojih prvih sedam predstavljaju datum rođenja, a sljedeće dvije označavaju region rođenja. Pretposljednje tri cifre su jedinstveni broj, a na kraju se nalazi kontrolna cifra.
U praksi se gotovo isključivo koristi OIB, osim za koordinaciju podataka između različitih državnih registara.
Prilikom uvođenja OIB-a, hrvatske vlasti su kao prednosti novog broja istakle to što ne otkriva lične podatke građana, ali i da omogućava bolji pregled nad imovinom građana i pravnih lica. Broj dodjeljuje Ministarstvo finansija Hrvatske.