Strazbur - Nekoliko hiljada migranata i izbjeglica, koji su krenuli 2015. i 2016. godine takozvanom balkanskom rutom ka Evropi, blokirano je u Srbiji s neriješenim pravnim statusom.
- Iako je Srbija usvojila istinski humanitarni pristup, primivši hiljade izbjeglica i migranata, sada je neophodna strategija koja prevazilazi samo pružanje humanitarne pomoći kako bi bili riješeni problemi koji se odnose na njihov pravni status - naveo je specijalni izaslanik Savjeta Evrope za pitanja migranata i izbjeglica Tomaš Boček.
On je u najnovijem izvještaju naveo da je neophodno pronaći trajna rješenja kako bi bila garantovana njihova socijalna i ekonomska prava u slučaju eventualnog produženja boravka u zemlji. Specijalni izaslanik je naglasio potrebu da se poboljša pristup migranata i izbjeglica u postupku azila i dodao da je neophodno usvojiti mjere protiv "neformalne prakse upravljanja talasom izbjeglica u Mađarskoj".
Boček je u izvještaju preporučio hitne mjere za jačanje sistema nadzora za oko 1.000 djece bez pratnje, kao i obezbjeđivanje adekvatnih uslova njihovog boravka kako bi bili izbjegnuti zlostavljanje, eksploatacija i ilegalna trgovina.
Specijalni izaslanik Savjeta Evrope posjetio je tranzitne zone na području Segedina i Tompe u Mađarskoj, poslije izmjene mađarskog zakona o azilu koji je stupio na snagu početkom godine.
- Situacija azilanata u tranzitnim zonama Segedin i Tompa je zabrinjavajuća, jer su oni de fakto lišeni slobode u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - navodi se u izvještaju.
Boček je ocijenio da su neophodne neke promjene mađarskog zakona kako bi bili zaštićeni migranti, posebno djeca.
Prema novom zakonu, djeca migranti uzrasta između 14 i 18 godina bez pratioca smatraju se odraslima i na njih se ne odnose mjere za zaštitu djece, uključujući dodjeljivanje staratelja.