Ono što je činjenica jeste da zaposleni u parlamentu BiH, Savjetu ministara BiH, Predsjedništvu BiH i još nekim institucijama nemaju pristup računaru i internetu, a u cijelu priču umiješali su se i Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA), SIPA, Federalna uprava policije i Tužilaštvo BiH. 

 

"Već danima ne smijemo paliti računare. Prvo je zabranjeno da se računari pale u parlamentu BiH, a onda i kod nas. Snalazimo se kako znamo, mejlove šaljemo s privatnih naloga, onaj ko ima laptop nešto uradi, ali nije to to, nemamo pristup bazama, dokumentima i sve stoji. Najgore je što niko ne govori koliko će to trajati i kolika je šteta napravljana", ispričao je za "Nezavisne novine" jedan od zaposlenih u institucijama BiH.

 

Nezvanično saznajemo da je najviše stradao parlament BiH, čija veb-stranica ne radi još od 9. septembra, međutim, još niko se nije izjasnio zvanično o čemu se zapravo radi, odnosno kolika je šteta i da li su u opasnosti podaci i dokumeni koji su bili pohranjeni na računare, a među kojima ima i onih s oznakom tajnosti.

 

"Počeli smo polako dizati neke servise i neće to dugo trajati. Čiste se mašine i ne mogu reći do kada će trajati. Ovo je dosad najozbiljniji napad i nismo jedini napadnuti. Tu su i Predsjedništvo BiH i Savjet ministara BiH. Istraga je u toku i cijela bezbjednosna struktura je uključena. Nije izgubljen nijedan podatak koliko je nama poznato jer smo imali jake bekape", rekao je za "Nezavisne novine" Zlatko Vukmirović, šef Službe za informisanje parlamenta BiH.

 

Ono što je činjenica jeste da se još ne zna ko je izvršio hakerski napad na institucije BiH i s kojim ciljem, ali kako nam je rečeno u nekoliko nezvaničnih razgovora, ovaj napad pokazao je svu ranjivost informacionog sistema u Bosni i Hercegovini, u koji se već godinama vrlo malo ulaže.

 

O sajber bezbjednosti juče je bilo govora i u Banjaluci, gdje je održana radionica "Nacionalna kvalifikacija sajber incidenata". Istaknuto je da su krupne hakerske provale sve češće te da je posljednji primjer hakerska provala u informacioni sistem Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH.

 

"Da bi odgovor na ovakve pojave bio što efikasniji, moramo da uspostavimo metrički sistem klasifikacije sajber incidenata. Osnovna tri postulata sajber bezbjednosti su dostupnost, integritet i povjerljivost podataka. Kada se naruši jedan od tih principa, onda imamo nešto što se naziva sajber incident, koji se sada javljaju već na dnevnom nivou", rekao je Srđan Rajčević, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo.

 

I Mladen Mrkaja, pomoćnik ministra bezbjednosti BiH, upozorio je da je nepostojanje sistemskih ili zakonskih rješenja na nivou BiH dovelo institucije do toga da same treba da se suočavaju s ovim problemima.

 

"Ministarstvo bezbjednosti će vrlo brzo izaći s određenim sistematskim rješenjima, prije svega mislimo na uspostavljanje timova za odgovor na računarske bezbjednosne incidente, odnosno za institucije BiH, te da se pokušamo umrežiti", rekao je Mrkaja dodajući da je veliki izazov obezbjeđivanje kadrova za borbu protiv sajber incidenata.

 

Na radionici "Nacionalna kvalifikacija sajber incidenata" Jiri Rous, predstavnik OEBS-a, rekao je da je krajnje vrijeme da nadležne institucije BiH konkretizuju timove za odgovor na računarske incidente za institucije BiH te da institucije na svim nivoima treba da prepoznaju važnost situacije.