Tako je republička inspekcije za hranu prošle sedmice zabranila uvoz pošiljke konzervisanog gotovog jela – gulaša. Riječ je o količini od 235 kilograma porijeklom iz Srbije, a za gulaš je utvrđeno da ne ispunjava uslove u pogledu kvaliteta.

Naime, prilikom pregleda pošiljke na uvozu, obavljeno je uzorkovanje za laboratorijsku analizu radi kontrole kvaliteta. Na osnovu izvještaja o laboratorijskoj analizi izdatog od Instituta za javno zdravstvo RS, utvrđeno je da proizvod ne sadrži dovoljnu količinu mesa.

– Prema Pravilniku o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa, količina mesa u gotovom proizvodu ne smije biti manja od 30 odsto. Međutim, laboratorijskim ispitivanjem u konkretnom slučaju utvrđen je sadržaj od 20,83 odsto mesa – kaže za Srpskainfo načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić.

Takođe, za prva tri mjeseca ove godine nadležne inspekcije ovog inspektorata su u spoljnotrgovinskom prometu prilikom uvoza kontrolisale 13.449 pošiljki hrane. Osim provjere prateće dokumetacije pošiljke, inspektori su obavljali i organoleprički pregled – izgled, miris, boju, deklaraciju, te uzorkovanje hrane za laboratorijske analize, na principu procjene rizika.
Za laboratorijsku analizu zdravstvene ispravnosti i kvaliteta, za tri mjeseca su uzeli 877 uzoraka, a nakon izvršenih analiza, za osam pošiljki hrane zabranjen je uvoz i naloženo uništavanje ili povrat dobavljaču. Razlog su mikrobiološka ili hemijska neispravnost, neodgovarajući kvalitet, nepotpuno ili neadekvatno deklarisanje.

Tako je, između ostalog, zabranjen uvoz citrusa iz Italije zbog nedostatka potrebne dokumentacije, rakije iz Srbije zbog povećanog sadržaja metanola, majoneze iz Holandije zbog umanjenog sadržaja masti, meda iz Makedonije koji nije ispunjavao parametre kvaliteta, konditorskih proizvoda iz Austrije zbog prisustva stranih tijela.

Zbog povećanog sadržaja pesticida, od početka godine u RS je zabranjen uvoz čak 71,2 tone mandarina i 6.560 kilograma jagoda.

Riječ je o više pošiljki pomenutog voća iz Grčke i Turske, a koje su, nakon što su otkrivene, uništene.

U Inspektoratu RS naglašavaju da upotreba pesticida nije zabranjena, te da se oni koriste u proizvodnji većine vrsta voća i povrća, s tim da se moraju koristiti dozvoljena sredstva, u dozvoljenim koncentracijama i poštivati karenca, odnosno vrijeme koje treba da protekne od tretmana do upotrebe proizvoda.

– Uzorkovanje voća i povrća prilikom uvoza u RS vrši se kako bi se utvrdilo da li je isto zdravstveno ispravno i bezbjedno za ljudsku upotrebu. Jedan od najvećih rizik kod ovih proizvoda, između ostalog, predstavlja i nedozvoljena količina pesticida, te je upravo to parametar koji se kontroliše putem analiza – naglašavaju u Inspektoratu RS.
Podsjetimo, u BiH je nedavno donesen Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o maksimalnom nivou ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla, čiji je cilj osigurati visok nivo zaštite potrošača.

Ranija analiza Agencije za bezbjednost hrane pokazala je da je svaki 20. uzorak hrane na tržištu BiH zdravstveno nije ispravan. Riječ je o procjeni na osnovu ukupnog broja analiziranih uzoraka i onih za koje je utvrđeno da ne odgovaraju propisima. U najvećem broju slučajeva,  riječ je o mesu i proizvodima od mesa, složenim jelima i tijestu od žitarica, te proizvodima na njegovoj bazi.

Pojedemo milione kilograma kobasica i konzervi iz uvoza
Građani BiH godišnje pojedu najmanje deset miliona kilograma kobasica i konzervi iz uvoza, čija cijena po kilogramu u prosjeku iznosi tek nešto više od pet KM.

U BiH se godišnje uveze i pozamašna količina mesa za preradu i klaoničkih proizvoda, a kilogram ove “mesne” sirovine u prosjeku košta neznatno više od dvije KM. Riječ je o masi samljevenih pilećih krilca, nogu, kože i kostiju, te salu, koži, potrbušinama i iznutricama svinja i goveda, odnosno dijelovima tijela životinja koje Evropljani neće ni da pogledaju.

Tako smo, u odnosu na 2017, lane uvezli 1,5 miliona kilograma više ovih proizvoda, a riječ je o delovima tijela životinja koje u Evropi ne prerađuju. O kakvom je (ne)kvalitetu riječ, potvrđuje i podatak da kilogram ovih proizvoda u prosjeku košta nepune tri KM. Ovo meso na našem tržištu biva prerađeno u tone i tone viršli, kobasica, salama, pljeskavica.

Podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija je mesne prerađevine označila kao kancerogene za ljude. Kod nas dodatni problem predstavlja činjenica da se, kako nam životni standard slabi, u sve većoj mjeri hranimo izuzetno nekvalitetnim prerađevinama, što u velikoj mjeri povećava rizik od nastanka karcinoma.