S druge strane, sindikalci im na to poručuju - koliko para, toliko muzike, te ih savjetuju da odriješe kesu i bolje plate bar ono kadra što nam je ostalo.

Poslodavci na to uzvraćaju riječima da njemačke plate ne mogu ponuditi, te se žale da, taman kada "proizvedu" dobrog radnika, on im se zahvali i ode u inostranstvo.

Tako nam Senija Šehanović, direktorica proizvodnog, građevinskog i uslužnog preduzeća "ARCON - in" Zenica, priča da firmu vodi od 1994. godine te priznaje da je radnike danas jako teško sačuvati.

"Kod nas su izuzetno dobre plate, uslovi rada, četrdesetosatna radna sedmica. Garantujem da malo ko u građevinarstvu ovo pruža. Međutim, ja se ne mogu nositi s njemačkim platama", ističe Šehanovićeva za "Nezavisne" te priznaje da dobre radnike danas svijećom treba tražiti.

Zanimljivo je da je ona nedavno doktorirala na temu "Uticaj korporativnog komuniciranja na imidž građevinskih preduzeća u BiH", odnosno radila je veliku studiju kojom je, kaže, obuhvaćeno 150 građevinskih firmi. Rezultati su alarmanti.

"Jedan od rezultata glasi - ono po čemu je BiH bila poznata jeste kvalitetna jeftina radna snaga u građevinarstvu, a ono što ćemo sada da osjetimo jeste apsolutni nedostatak kadra, kvalitetnih majstora u svim mogućim dijelovima našeg posla", kaže Šehanovićeva.

Požalio nam se i Mitar Gajić, vlasnik preduzeća "Tehnika inženjering" Bijeljina, koje gradi i prodaje stambeno-poslovne objekte, da već kubure s radnicima.

"Prošle godine nam je određeni broj kvalitetnih ljudi otišao u inostranstvo. U pitanju su ljudi koje smo dobro obučili i naučili da rade. Trebaju sigurno tri do četiri godine da se 'proizvede' solidan majstor. Kada ga obučimo i naučimo da može sam da radi, on odlazi", priča Gajić za "Nezavisne".

Da problemi postoje, poručuje i Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala u Privrednoj komori Republike Srpske.

"Činjenica je da je sve manji broj kvalifikovanih radnika koji na adekvatan način mogu odgovoriti radnim zadacima u oblasti građevinarstva, a sve je manje i mladih koje ova vrsta posla zanima da bi mogli preuzeti znanje od starijih, iskusnih radnika, koji su na zalaskom radne karijere", navodi Petrović.

Po njegovim riječima, privredna društva iz oblasti građevinarstva u Republici Srpskoj u narednoj, kao i prethodnoj građevinskoj sezoni, imaće ogromnih problema u pogledu nedostatka stručne i kvalifikovane radne snage.

Kako nam je potvrdio, nedostatak radnika je evidentan u svim fazama u procesu izgradnje građevinskog objekta, gdje spadaju rukovaoci građevinskim mašinama - kranisti, zidari, tesari, armirači, keramičari, moleri, monteri elektroenergetskih postrojenja i drugi.

Upozorava i Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, da je dosta kvalifikovanih ljudi otišlo, ali nisu svi.

"Ima ljudi koji znaju da rade, ali oni sada hoće da određuju svoje uslove. Poruka poslodavcima je - platite radnike, nemojte na njima štedjeti, jer to više ne možete. Nema tu više apsolutno nikakve velike filozofije", savjetuje Vrabičićeva.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je prosječna neto plata zaposlenih u građevinarstvu u novembru prošle godine iznosila 606 maraka.