Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u pomenutom periodu uvezen je 16.924.272,01 kilogram kafe.

“Ubjedljivo najviše kafe u ovom periodu uvezeno je iz Brazila 10.810.199,28, u vrijednosti 36.747.284,34 KM, a nakon Brazila količinski najviše kafe uvezeno je iz Indije, pa iz Italije“, navode iz UIO BiH.

Upoređujući uvoz kafe sa istim periodom prošle godine, kada je uvezen 16.635.571,21 kilogram u vrijednosti od 75,3 miliona, može se zaključiti da je u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno količinski više kafe, ali koja je u konačnici manje koštala. Sudeći prema ovim podacima, na to je najviše uticala kafa iz Brazila.

“Iz Brazila u prvih osam mjeseci ove godine uvezeno je 10.810.199,28 kilograma, u vrijednosti 36.747.284,34 KM, a u istom periodu prošle godine 10.222.190,29 kilograma, u vrijednosti od 41.511.589,54 KM”, pokazuju podaci UIO BiH.

Prema ovim podacima, uvezena kafa iz Brazila daleko je manje plaćena te je interesantno da, uprkos tome, kod naših ugostitelja nije došlo do sniženja cijena crnog napitka, nego su, naprotiv, cijene porasle.

Željko Tatić, predsjednik Udruženja radnika ugostiteljstva i turizma RS, kaže za “Nezavisne” da je očigledno da se u BiH zbog visoke cijene uvoza brendirane kafe, ugostitelji odlučuju da uvoze manje kvalitetnu kafu, ali se odlučuju sve više i za uvoz i preradu sirove kafe, koja im je u konačnici jeftinija i kvalitetnija. On kaže da je ovo ukupno rezultiralo većim uvozom kafe količinski, koji je vrijednosno manji.

“Trend je da su ugostitelji koji razmišljaju o poslu shvatili da ih prestižni proizvođači ‘šišaju’, pa se zato mnogo njih odlučuje da uveze sirovu kafu, da je prži i tako pravi svoju kafu. Ugostitelji za jednu od prestižnih kafa plaćaju 45 KM do 50 KM, a u ovom slučaju oni kupe kafu za 15 KM i na kraju ih ona košta 20 KM”, rekao je Tatić.

Kada je u pitanju kvalitet, Tatić kaže da je, ako imate svoju pržionicu kafe, kvalitet bolji nego one brendirane, jer ugostitelj sam prži kafu koja je svježa i onda je u kafe-aparatu pravi svojim gostima.

“Pitanje je i kakav je kvalitet brendirane kafe, ko garantuje šta se u njoj nalazi. Pitanje je šta mi pijemo te da li isti kvalitet brendirane kafe dolazi kod nas i, na primjer, u Njemačku“, kaže Tatić.

On ističe da je realna cijena kafe dvije KM i da ona ne može biti jednu KM te da građani moraju shvatiti da su kafići i restorani luksuz.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, pretpostavlja da postoje dva moguća razloga zbog kojih je više kafe uvezeno nego u istom periodu prošle godine, a po nižoj cijeni.

“Pretpostavljam da je došlo do pojeftinjenja kafe na svjetskom tržištu, a drugi razlog bi moglo biti da se realnije prikazuje uvoz kafe ili je čak kontrola uvoza pojačana“, pretpostavlja Hadžić i dodaje da se u ugostiteljstvu cijene kafe formiraju slobodno, a da nju diktira naše tržište.

“Nažalost, mi ne pratimo svjetsko tržište da bismo adekvatno korigovali cijene. Imamo primjer nafte koja pojeftini, a na našem tržištu cijena nafte ne pada”, pojasnio je Hadžić.

On, za razliku od Tatića, smatra da pojedinac ne može napraviti kafu kao što to može tehnologija firme koja ima kompletnu proizvodnju kafe za espreso aparate.