Godina koju je pojela korona, jedino Kina završava u plusu – kada će oporavak
Pandemija je gurnula globalnu ekonomiju u jednu od najgorih recesija do sada i još je neizvjesno kada bi moglo doći do potpunog privrednog oporavka. Globalno, ukupni paketi mjera za ublažavanje ekonomskog udara pandemije dostigli su dvanaest hiljada milijardi dolara. Ekonomisti Siti banke ocjenjuju da je pojava vakcine snažan podsticaj, ali da se pravi oporavak očekuje tek 2022.
Okončana je višednevna drama zbog Trampovog odbijanja da potpiše prijedlog zakona usvojen u oba doma Kongresa. Tražio je da građani dobiju veću pomoć od planiranih 600 dolara, i kresanje državnih troškova.
Pošto njegov prijedlog republikanci nisu podržali, popustio je i administracija je izbjegla blokadu. Pomoć stiže i za 14 miliona Amerikanaca koji dobijaju čekove za nezaposlene. Ogromnu podršku ublažavanju ekonomskih posledica pandemije pružila je i američka centralna banka.
"Nakon depresivnog drugog kvartala, ekonomija je počela da se oporavlja i u trećem tromjesečju imamo rast od 33 odsto. Dio ekonomije koji je i dalje veoma slab, jeste uslužni sektor. Iskoristićemo sva sredstva da podržimo našu ekonomiju, sve dok bude bilo potrebno", rekao je Džerom Pauel, predsednik američkih Federalnih rezervi.
Brzo širenje zaraze, koja je krajem 2019. izbila u Kini, natjeralo je mnoge zemlje na višemjesečna zatvaranja, što je rezultiralo katastrofalnim padom bruto domaćih proizvoda.
Dok je Evropa vagala između popuštanja mjera i zaključavanja, Kina je, nakon stavljanja kovida pod kontrolu, sve snage usmjerila na jačanje privrede. Jedina u svijetu završava godinu u plusu, a 2021. joj prognoziraju rast od osam procenata.
"Poslednjih mjeseci vidimo snažan oporavak kineske ekonomije, rast tražnje, potrošnje i investicija. U budžetu ima dovoljno prostora da vlada prebaci svoj fokus sa razvoja infrastrukture na veća socijalna davanja. To će dodatno podstaći oporavak i pomoći Kini da izbalansira ekonomiju", kaže Sebastijan Ekart, glavni ekonomista Svjetske banke za Kinu.
Nakon turbulentnih odnosa Trampove administracije s Pekingom, američka poslovna zajednica nada se resetovanju veza s Kinom u narednom periodu.
"Na osnovu dugoročnih prognoza i demografskih trendova možemo reći da će Kina u narednoj deceniji stvarati gotovo trećinu svjetskog privrednog rasta. Američke kompanije žele da budu dio toga, da investiraju u Kinu i da s njom trguju", kaže Kreg Alen, predsednik Američko-kineskog poslovnog savjeta.
Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, javni dug razvijenih zemalja će ove godine iznositi preko 120 odsto BDP-a, pri ćemu će najveći nivo duga od gotovo 140 procenata imati Sjedinjene Američke Države, a zatim evrozona.
Samo Italija očekuje gubitak od 120 milijardi evra, ali članice Evropske unije mogu da računaju na sredstva iz fonda za oporavak vrijednog 750 milijardi evra.