Upravo bi jačanje tržišta rada, mogla biti glavna agenda stranaka koje će se boriti za glasove birača na idućim parlamentarnim izborima u Finskoj 14. aprila. Ako je suditi po upravo objavljenom državnom izvještaju, nova bi administracija trebala da podigne zaposlenost na 75 odsto od ukupnog radno sposobnog stanovništva do 2023. godine, a zatim to odvesti i korak dalje i dostići visokih 80 odsto.

Taj je procenat sada na 72 odsto, što je ujedno bio i cilj koji je prvi čovjek finske vlade Juha Sipila postavio kada je zasjedao u premijersku stolicu 2015. godine. Budući da je tada Finska muku mučila s trogodišnjim ekonomskim padom, drugim od velike ekonomske krize 2008. godine, Sipilin se cilj činio nedostižnim.

Ipak, uspio je tržište rada da osnaži sa 140.000 novih radnika, a sada im je potrebno još otprilike 150.000 ljudi kako bi osigurali opstanak države blagostanja.

– Temelj nordijskog blagostanja koje našu zemlju čini najsretnijom državom na svijetu, s nevjerovatno visokim državnim standardom, oslanja se na visoku stopu zaposlenosti – upozorio je glavni ekonomista Nordea banke, Aki Kangasharju.

Ono što Finskoj treba je da svako ko može raditi, ima posao, dodao je Kangasharju.

Sipilova vlada je već pokrenula nekoliko mjera za podsticanje zapošljavanja, uključujući i snižavanje cijene rada za poslodavce. Riječima premijera, uspije li vlada trajno da podigne zaposlenost iznad 75 odsto, to bi u potpunosti pokrilo rashode.

Kangasharhju pak upozorava da, ukoliko ne uspiju da uvedu nove ljude na svoje tržište rada, Fincima prijeti "stezanje kaiša".