Uz pet elemenata, bez kojih nema klevete, Halilović navodi i pet konciznih savjeta, koji novinarima i urednicima mogu pomoći kada im, zbog objavljenih priča, prijeti sudska tužba. Poručuje da se ne može sve ono što smeta političarima i drugim moćnicima podvesti pod klevetu.

– Da bi neki sadržaj bio kleveta, mora se raditi o objavljivanju ili prenošenju neistine, čime se nanosi šteta nekoj osobi ili pravnom licu, pri čemu oštećeni mora biti jasno prepoznatljiv. Važno je i dokazati da su novinar ili medij netačnu informaciju objavili nedobronamjerno ili nepažnjom – poručje Halilović u publikaciji „E-novinar“ Udruženja “BH novinari”.

Dobronamjernost

Čak i kada se objavi neistina, ako je to urađeno u dobroj namjeri i uz poštovanje profesionalnih standarda, nema odgovornosti za klevetu.

– Dobronamjernost i profesionalnost se ne cijene samo po postupcima do objavljivanja sporne informacije, nego i nakon toga. Novinarska je dužnost objaviti istinitu informaciju, odnosno ispraviti netačnu, bilo kada – kaže Halilović.

Upozorava da mnogi novinari, ali ni političari koji rado posežu za tužbama za navodnu klevetu, ne znaju razliku između klevete i uvrede.

– Za objavljene lažne informacije, odnosno podatke, predviđena je zakonska odgovornost. Za vrijednosni sud, odnosno mišljenje, odgovornost ne postoji, tako da kvalifikacije kao što su –  idiot, fašista, diktator i slično, nisu klevete, mada moraju imati neku činjeničnu osnovu – objašnjava Halilović.

Pazi šta prepisuješ od drugih!

Novinare upozorava da i prenošenje neistine iz drugih medija, ili sa društvenih mreža, predstavlja klevetu, zbog koje se na sudu može platiti pozamašna odšteta.

– To ne znači da ne treba prenositi informacije drugih medija, ali dodatni oprez mora postojati uvijek kada procijenite da bi takav sadržaj mogao biti kleveta. U takvim slučajevima najmanje što možete uraditi jeste da se obratite osobi o kojoj se piše i da zatražite njen komentar – preporučuje Halilović.

Od 2003. godine, kada je BiH, prva u regionu, dekriminalizovala klevetu i usvojila Zakon o zaštiti od klevete, broj tužbi se ne smanjuje. Dobra vijest je da su odštetni zahtjevi danas manji nego prije 15 godina kada su, mahom političari, za „nanošenje duševne boli“ znati tražiti i po nekoliko stotina hiljada maraka. Danas je prosječan iznos odštetnog zahtjeva pojedinaca oko 5.000 KM.

Disciplinovanje medija

Prema procjeni Udruženja “BH novinari”, godišnje se u BiH pokrene oko 100 tužbi za klevetu, a najčešće novinare tuže političari.

Tužbe za klevetu često služe za disciplinovanje medija, jer su političari svjesni da su ti procesi za medije skupi i iscrpljujući, a prijetnja kaznama je često dovoljna da novinari odustanu od neke priče.

Iako je zakonom propisano da kazna koja se izriče za klevetu ne smije biti tolika da ugrozi rad medija, to nije uvek poštovano. Tako je “Slobodna Bosna” zbog velikog broja tužbi morala odustati od štampanog izdanja.