Šalter s prozorčićem u staklu, ploča ili pretinac u koji se stavlja novac, poluga za prebacivanje na drugu stranu: ubaciš novac u gotovini, dobiješ nazad u drugoj valuti. Tako se odvija posao u mjenjačnici. Turisti i poslovni putnici nisu danas više tako zavisni od mijenjanja valuta, kao što su bili ranije. Puno se toga plaća digitalno. Pa ipak se valute preračunavaju prema mjenjačkom kursu.

 

Za jedan evro se trenutno dobije oko 1,08 dolara. Uskoro bi moglo biti manje, naime ako Evropska centralna banka smanji kamatne stope, objašnjava Antje Praefcke iz Commerzbanka.

 

„Niske kamate znače zapravo u inicijalnoj reakciji ponajprije slabu valutu.” Vrijednost evra bi mogla još oslabiti, kaže Praefcke. Stručnjak za devize računa s time da će se kurs kretati prema 1,04 dolara.

 

Iza toga se krije jednostavan princip: investitori svoj novac nose tamo gdje dobijaju veće kamate. U ovom slučaju na primjer u SAD-u. Tamo će zasigurno duže potrajati nego u zoni evra dok centralna banka olabavi kamatne stope. Razlog je to što se inflacija u Sjedinjenim Državama žilavo drži. Dok se poskupljenje u zoni evra u posljednje vrijeme približilo granici od dva odsto, u SAD-u je prosječno poskupljenje ponovo poraslo, u martu na oko 3,5 odsto.

 

Birgit Henseler iz banke DZ Bank to objašnjava jakom američkom privredom.

 

„Ukupno je nezaposlenost i dalje jako niska u Sjedinjenim Državama. A to podstiče potrošnju.” Preduzeća u takvim okolnostima imaju mogućnost dalje podizati cijene, kaže Henseler. Iz ispitivanja proizlazi da će kompanije to i učiniti.

 

Čuvari stabilnosti dolara u američkoj centralnoj banci FED vide u tomu opasnost da inflacija ponovo poraste, ako prerano smanje kamatne stope. Henseler iz DZ Banka računa s time da će prosječno poskupljenje u SAD-u idućih mjeseci polako biti smanjeno. Ali nada da će FED brzo smanjiti kamate nije se ostvarila.

 

U međuvremenu izgleda sigurno da će najprije kamate smanjiti Evropska centralna banka. Prvi korak prema dole mogao bi uslijediti već na idućoj sjednici ESB-a početkom juna. U SAD-u se prvo smanjenje kamata očekuje tek krajem godine. Može li to pogoditi evro jače nego što se očekivalo? Analitičarka Praefcke iz Commerzbanka ne računa s velikim iznenađenjima. „Tržište jako gleda unaprijed. Ono je već uzelo u obzir ove prve korake glede kamata – to znači ESB-ovo smanjenje u junu i smanjenje kamata američke centralne banke krajem godine.”

 

To igra važnu ulogu prije svega za preduzeća koja svoju robu izvoze u inostranstvo. Ako evro izgubi na vrijednosti u odnosu prema drugim valutama, njihovu robu će biti lakše kupiti. Ali potrošači u zoni evra od toga ne mogu profitirati. Ne samo da sebi onda mogu manje priuštiti u inostranstvu, nego bi i uvezeni proizvodi u Evropi mogli postati skuplji – od kafe do električnih aparata.