Naime, pčelari evropskih zemalja (i iz EU i van EU) su osnovali Evropski pčelarski savez (EBA), koji se bori za kvalitet meda i uklanjanje falsifikata sa tržišta, štiteći i potrošače i pčelare kroz odbranu autentičnosti evropskog meda.

"Evropska komisija je objavila da je skoro 50 odsto uvezenog meda falsifikat. Najveću garanciju kvaliteta imate kada nabavljate med direktno od pčelara vašeg kraja, a ako ga nabavljate u trgovini pazite na državu porijekla, jer je najsigurniji med sa teritorije geografske Evrope. Većina falsifikata je običan šećerni sirup sa dodacima, a pčele taj lažni med najčešće nisu ni vidjele. On služi samo za prevaru potrošača i profit falsifikatora", navode iz Evropskog pčelarskog saveza, čiji je član Savez udruženja pčelara Republike Srpske.

Kako navode, biranjem evropskog meda pomažete pčelarima da zadrže interes gajenja pčela i tako doprinosite opstanku pčela.

Boštjan Noč, predsjednik Evropskog pčelarskog saveza (EBA), ističe da pčelarstvo neće preživjeti nelojalnu konkurenciju lažnog meda.

"Zato je krajnje vrijeme da svi djelujemo i sarađujemo, prije svega evropski političari, da preduzmemo stroge mjere protiv lažnog meda, da odmah uspostavimo koordinirane metode za otkrivanje lažnog meda, kao i referentne laboratorije. Metod mora biti takav da će ga koristiti inspekcije u svim evropskim zemljama i tako moći odmah da uklone sav lažni med sa tržišta", kazao je Noč.

Kako je dodao, svi moramo da upozorimo potrošače na ovaj problem jer med konzumiramo za jačanje zdravlja, a lažni med mu ponekad samo šteti.

"Mi Evropljani biramo evropske pčelinje proizvode, najbolje iz lokalne sredine ili bar iz naše zemlje ili Evrope. Sve pčelarske organizacije u Evropi moraju udružiti snage da bi ostvarile isti cilj. Nažalost, uspjeha neće biti bez saradnje i zajedničkog djelovanja. Evropski pčelarski savez (EBA) je otvoren za saradnju sa svima, a jedini cilj nam je da zaštitimo pčelare i potrošače", kazao je Noč.

Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da se potrošači moraju okrenuti lokalnim proizvođačima meda i to će, kako kaže, svakako biti alternativa da konzumiraju pravi med. U analizi stanja tržišta Barašin je ukazao na zabrinjavajući trend, odnosno na veliki procenat neispravnog meda.

"Nažalost, sve analize u Evropi pokazale su da med sa polica jednostavno nije odgovarajuće kvalitete. Jako veliki procenat neispravnog meda nam daje povod da još više i agresivnije nastupimo prema svim inspekcijskim organima u BiH kako bismo skrenuli pažnju na ovu problematiku", kazao je Barašin.

Kako je rekao, ukoliko se uzmu u obzir količine patvorenog meda koje se nalaze na policama u Evropi, BiH treba da bude još opreznija s obzirom na velike količine meda koje se uvoze.

Govoreći o izazovima s kojima se suočavaju pčelari ove godine, Barašin ističe da ove godine pčelari imaju izuzetno velike probleme, ne samo s prinosima, već i s ishranom pčela te da se pribojavaju velikih gubitaka u toku zime.