Trgovci ljudima eksploatiraju domaće i strane žrtve u Bosni i Hercegovini, te eksploatiraju žrtve iz Bosne i Hercegovine u drugim zemljama.

"U 2019. godini je evidentirana 61 potencijalna žrtva trgovine ljudima, od kojih je 36 djece. Duboko smo zabrinuti za ovu djecu, posebno jer ove brojke možda ne odražavaju stvarni opseg problema zbog nedovoljnog prijavljivanja i relativne nevidljivosti slučajeva poput prisilnog dječijeg rada, prosjačenja i prisilnih brakova", izjavila je Larisa Klepac, direktorica nevladine organizacije World Vision BiH.

Djelujući kroz dva komplementarna projekta, uz podršku Državnog sekretarijata Sjedinjenih Američkih Država i Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) koje djeluje u ime Njemačkog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), Njorld Vision BiH je sa partnerima na lokalnom nivou Udruženjem Zemlja djece u BiH i Romskim informativnim centrom Kali Sara kreirao multisektorski pristup koji doprinosi rješavanju ovog nedovoljno vidljivog problema.

Izrada Protokola za postupanje u slučajevima prosjačenja, skitnje, radne eksploatacije i drugih vidova zloupotrebe djece na lokalnom i kantonalnom nivou u BiH i unapređenje pristupa mobilnim timovima za identifikaciju (potencijalnih) žrtava trgovine ljudima na području Zapadnog Balkana važni su koraci koji vode ka rješavanju problema trgovine ljudima.

U saradnji sa partnerima, World Vision BiH radi na jačanju identifikacije i otpornosti (potencijalnih) žrtava trgovine ljudima, osnaživanju predstavnika romskog nevladinog sektora i njihovo uključivanje u referalni mehanizam za suzbijanje trgovine ljudima, te generalnom podizanju svijesti šire javnosti o ovom fenomenu.

"Potreban je odlučan, koordinisan napor i veće ulaganje uključenih aktera, ali i pojačana educiranost i uključenost lokalne zajednice i šire javnosti da kvalitetnije, spremnije i dugoročnije adresiramo ovaj za pojedinca i društvo, devastirajući problem", izjavila je Dragana Bulić, menadžerica jednog od projekata kojim World Vision BiH doprinosi rješavanju problema trgovine ljudima.

Kovid-19 je donio nove trendove u trgovini ljudima jer je ograničena mogućnosti kretanja, a preventivne mkere koje su na snazi, vanredna situacija i slabljenje ekonomskih prilika, doveli su do pojačanog inteziteta vrbovanja potencijalne žrtve, navodi organizacija "IBŠA-Biroa za borbu protiv trgovine ljudima", povodom Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

"Prije svega, usljed specifičnosti situacija koje su prisutne na globalnom nivou, tržište postaje zahtjevnije. Broj djece koja prisilno rade na ulicama konstantno raste, prisutni su slučajevi i prinudnih brakova, kao i povećana radna eksploatacija", ocjenjuje se u saopštenju povodom 18. oktobra.

Kao poražavajući navode se podaci da je u 2019. godini u Republici Srbiji identifikovano 39 žrtava trgovine ljudima od kojih je 25 maloljetno, dok je u predhodnim mjesecima 2020. godine identifikovano 42 žrtve trgovine ljudima, od kojih je 16 maloljetno.

Upozorava se da proces vrbovanja žrtve od strane kriminalnih grupa i pojedinaca odvija u više faza: od ulaska u emotivne procese sa potencijalnom žrtvom pa sve do ucjena, otmica, prisilnih radnji i prijetnji.

" Društvene mreže, brojne aplikacije zabavnog karaktera, forumi, čet forme i brojni virtuelni sadržaji sa otvorenim mogućnostima za dopisivanje i razmjenu informacija, predstavljaju najzastupljeniji vid vrbovanja potencijalnih žrtava, gdje su na prvom udaru naša djeca", smatraju u ovoj organizaciji.

Obilježavanjem 18. oktobra Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, skreće se pažnja na ozbiljnost ovog društvenog problema i ukazuje na značaj i neophodnost preventivnog postupanja, podizanju svijesti cjelokupnog društva kroz funkcionalan sistem međusobne saradnje i koordinacije aktivnosti i visok nivo međusobnog povjerenja organa vlasti i nevladinih institucija u borbi protiv ove negativne društvene pojave.