To je rekao novi komandant estonskih odbrambenih snaga general-major Andrus Merilo na seminaru organizovanom u Talinu.

"Moramo biti spremni da evakuišemo ljude van opasne zone, a u najgorem slučaju, opasna zona pokriva cijelu Estoniju. (U tom slučaju) važni su nam pomorski, kopneni i vazdušni saobraćaj", rekao je Merilo u Talinu.

Prema njegovim riječima, u slučaju rata, estonska vojska počinje da uništava sopstvene gradove, jer sprečava ili bar otežava napredovanje neprijatelja koji napada Estoniju. Prema Merilu, kada Rusija ide u rat, ona uvijek ima za cilj osvajanje kopnenih područja.

Merilo je rekao da odbrambene snage Estonije ne žele da otkriju sve detalje u vezi sa planovima koje imaju za svoje gradove u slučaju rata.

"Ako neko vjeruje da nećemo početi ratove iz Narve, vara se. Ako bude potrebno, estonska vojska će sama početi da uništava estonske gradove. Na primjer, u Narvi morate biti spremni na to da su gradska infrastruktura i ulice učinjene neprohodnim za protivnika", rekao je Merilo.

On je dodao da ne žele o tome da pričaju na sva zvona, ali da je u ratnoj situaciji veoma važno da infrastruktura može da se iskoristi da spriječi kretanje neprijatelja.

Merilo je istakao da će vojska raznijeti mostove i zgrade ukoliko to bude potrebno. On je ispričao kako se decenijama planira infrastruktura sa idejom da se po potrebi može i dignuti u vazduh.

Na primjer, Merilo je na seminaru zauzeo vijadukt Kanama, u opštini Saku kod Talina, čije je dizanje u vazduh prije nekoliko sedmica dalo odbrambenim snagama Estonije uvježbavanje u uništavanju infrastrukture. Za eksploziju je utrošeno 60 kilograma TNT-a. Biće izgrađen novi koji će zamijeniti stari vijadukt, koji takođe bolje odgovara potrebama vojske.

Prema Andrusu Merilu, po mnogo čemu je član tri NATO zapravo čak i važniji od člana pet, koji pokreće zajedničku odbranu NATO, jer prema članu tri sve zemlje moraju imati nezavisne odbrambene sposobnosti kojima mogu doprinijeti zajedničkoj odbrani.

Prema Merilovom mišljenju, Estonija se sada nalazi u situaciji u kojoj je u toku vojna eskalacija (širenje) i gdje bi napad na Estoniju mogao postati vjerovatnija opcija nego što je sada.

"Napad na Estoniju može da se pretvori u realniju mogućnost nego što je to bio ikada tokom naše nezavisne istorije. Htjeli mi to ili ne, ako izbije rat između NATO i Rusije, zbog našeg geografskog položaja, borbena dejstva će početi i na našim prostorima. Estonija je pogranična zemlja. Ako počne rat, ionako ćemo izgubiti jedno ili drugo - ljude, infrastrukturu, teritoriju", rekao je on.

Prema Merilovom mišljenju, lakše je zamijeniti vojne elemente, ali i ljude, nego infrastrukturu kao što su putevi, mostovi, luke i željezničke veze. Merilo je takođe rekao da se "Baltički zid" koji se sada gradi ne može porediti sa Mažino linijom tokom Drugog svjetskog rata.

"Prije se radi o širokim tehničkim mogućnostima koje neprijatelju mogu otežati kretanje. Puteve koji se trenutno grade vojska želi da uništi malo po malo tokom rata. Dakle, mora se naći balans između potreba rata i mirnodopskih potreba", dodao je on.

General-major Andrus Merilo govorio je u Talinu na seminaru za estonske graditelje infrastrukture. Njegova otvorenost iznenadila je mnoge u Estoniji. Mnogi su se takođe pitali da li bi svi estonski civili zaista mogli da budu prebačeni u strane zemlje i, na primjer, u susjednu Finsku?

U Estoniji živi više od milion ljudi. U Estoniji ne postoje velika i moderna skloništa od bombi otvorena za sve civile, a ona u ovom trenutku ne namjerava da ih gradi, tako da je bijeg jedini način da se civilno stanovništvo skloni od rata.

Finska bi bila najlogičnija zemlja u koju treba pobjeći, pošto Estonija ima bliske brodske veze sa Finskom. Južni susjed Letonija bila bi manje vjerovatna meta evakuacije, jer ako Rusija napadne Estoniju, vjerovatno će napasti i Letoniju.

Pruga The Rail Baltic koja prelazi preko Baltika mogla bi da transportuje civile u centralnu Evropu, ali neće biti završena prije naredne decenije, prenosi Telegraf.