Ali očekuje se da će se ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Velike Britanije - s Kajom Kalas, bivšom estonskom liderkom o kojoj je riječ - pridružiti hitnim razgovorima u Ženevi s predstavnicima Irana.

Ova borba dio je frenetičnog napora evropskih vlada da pronađu diplomatski izlaz iz sedmodnevnog rata između Izraela i Irana, prije nego što Amerika to pretvori u rat za koji se mnogi boje da bi mogao postati nešto mnogo veće i mnogo strašnije.

U četvrtak su Tramp i njegov tim dali evropskim zvaničnicima razloge da se nadaju da njihovi napori možda neće biti uzaludni. Bijela kuća je objavila da će Tramp u naredne dvije sedmice odlučiti hoće li narediti američku vojnu akciju jer vjeruje da "postoji značajna šansa za pregovore".

Taj duži vremenski okvir za Trampa da donese odluku čini se da otvara vrata obnovljenom diplomatskom pritisku, dajući razgovorima u Švajcarskoj potencijalno mnogo veću težinu.

Uz Kalasovu iz EU, očekuje se prisustvo ministra vanjskih poslova Njemačke i Francuske, a britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lemi doletiće direktno u Ženevu s razgovora s američkim kolegom Markom Rubijom u Vašingtonu. Iran će predstavljati ministar vanjskih poslova Abas Aragči.

Iranska kriza živo pokazuje koliko je Tramp neutralisao evropski geopolitički uticaj u posljednjoj deceniji, čak i u područjima gdje bi se njeni interesi mogli poklapati s interesima Amerike.

Još 2015. godine, te iste evropske sile - takozvana E3 - odigrale su glavnu ulogu u postizanju posljednjeg iranskog nuklearnog sporazuma, Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije, ali to je bilo pod administracijom Baraka Obame, a Tramp se usprotivio sporazumu, povlačeći Ameriku iz njega 2018. godine.

Od tada se Evropa bori da se njen glas čuje o pitanjima koja se odnose na Iran.

Sile EU i Velika Britanija takođe nisu uspjele održati veliki utjecaj na krajnje desničarsku vladu Benjamina Netanjahua u Izraelu, posebno nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine. Evropski zvaničnici privatno se nadaju da će Trampu dati priliku da skrene sa svog trenutnog puta ka vojnoj akciji. Posljednjih dana, američki predsjednik je prijetio da će ubiti iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija i najavio da razmatra hoće li koristiti bombe za uništavanje bunkera kako bi uništio iranska podzemna postrojenja za obogaćivanje urana.

Istina je da nije Iran taj koji treba uvjeriti da zaustavi rat upravo sada, već Tramp. Posljednjih dana je naznačio da je blizu pristanka na Netanjahuov zahtjev za uništavanje iranskih nuklearnih kapaciteta, čak i ako još ne podržava pozive za provođenje promjene režima u Teheranu.

Ali Evropljani koji žele mir nalaze se u direktnom sukobu s Izraelom, koji želi uvjeriti Trampa da bombarduje Iran.

Dok neki tradicionalniji republikanci pozivaju Trampa da interveniše, drugi u njegovom pokretu protive se stranim vojnim podvizima i ne vide razlog za raspoređivanje američkih sredstava u ovom slučaju. Takođe je obećao da neće uvlačiti Ameriku u više stranih ratova i da će biti predsjednik mirotvorac.

Izgledi za diplomatski proboj u Ženevi i dalje izgledaju slabi, iako sada postoji barem malo vremena za potencijalno značajne razgovore. Bilo bi ironično da evropski savez, koji je Tramp toliko oslabio, nenamjerno priskoči u pomoć antiratnoj frakciji unutar Trampove izborne baze i da mu izgovor da ne baca bombe na Iran.