Većina evropskih vlada je tokom ljeta ublažila restriktivne mjere kako bi vratila u život svoje privrede već pogođene velikim padovima i gubitkom radnih mjesta nakon prvog talasa pandemije. No povratak aktivnosti u normalu, navode u svom pregledu Index i Hina, od gužvi u restoranima do početka novih školskih godina, doveo je do velikog rasta broja novozaraženih na cijelom kontinentu.

Kafići i drugi ugostiteljski objekti zatvarani su među prvima pod novim restriktivnim mjerama, no širenje zaraze sada je ispit spremnosti vlasti da ostave škole otvorene i održe funkcioniranje zdravstvenog sistema.

Slovenija objavila nove drastične mjere, uvode djelimični lockdown

Slovenska vlada u srijedu kasno naveče objavila je da uvodi nove drastične mjere u borbi protiv korone.

Od ponedjeljka će se škola od petog razreda osnovne škole naviše održavati na daljinu. Od petka se uvodi i ograničavanje kretanja između crvenih statističkih regija u Sloveniji, kojih je sedam. U tim će regijama nošenje maski biti svuda obvezno, ograničit će se rad određenih uslužnih i sportskih djelatnosti i zabraniti okupljanje više od deset ljudi, javljaju slovenački mediji.

Ove se mjere uvode nakon što Slovenija danima ima visoke brojke novozaraženih koronavirusom. Juče ih je bilo 707, najviše dosad.

Premijer Janez Janša predstavio je nove mjere za suzbijanje širenja novog koronavirusa.

"Nalazimo se između narandžaste i crvene faze. Trenutno imamo sedam statističkih regija koje su crvene, pet narandžastih i žutih", uvodno je rekao Janša. Prema njegovim riječima, vlada je na sjednici odlučila da će se neke mjere koje je donijela primijeniti na cijelu zemlju, a neke selektivno na regije s lošijom epidemiološkom slikom.

"Mjere su usvojene danas, sutra će biti objavljene u službenom glasniku. Neke će stupiti na snagu u petak, druge u ponedjeljak", dodao je Janša.

Kako je objasnio Jelko Kacin, mjere vezane za školovanje stupaju na snagu u ponedjeljak, a ostale na snagu u petak.

Djelimični lockdown se uvodi u regijama u kojima je stanje najgore

Drastične mjere koje podrazumijevaju i djelimični lockdown neće se, dakle, primijeniti na cijelu zemlju nego na one regije u kojima je stanje najgore.

Mjere koje se primjenjuju na sve stanovnike odnosno cijelu Sloveniju su ponovno uvođenje učenja na daljinu za više razrede osnovnih škola (od 5. razreda) te za sve razrede srednje škole (stupa na snagu u ponedjeljak). Visokim školama i univerzitetima već je ranije preporučeno da na taj način organiziraju što više pedagoških procesa.

Ocijenjeno je da dosadašnje mjere i restrikcije nisu dale željeni rezultat pa treba uvesti nove koje bi na snazi trebale biti najmanje dvije sedmice.

Slovenačka vlada u srijedu je takođe prihvatila zahtjev turističkog sektora da se tzv. besplatni turistički bonovi koji su građanima podijeljeni radi spašavanja sezone mogu koristiti i početkom iduće godine.

Do sada ih je iskoristilo oko polovine građana. Zbog rasta zaraza i mogućnosti da dođe do zatvaranja hotela i drugih turističkih kapaciteta zbog epidemije, vlada se odlučila za produženje roka za njihovo korištenje na iduću godinu iako ih je po zakonu kojim su bonovi uvedeni trebalo iskoristiti najkasnije do kraja ove godine.

Francuska uvela policijski čas, proglašeno je i vanredno stanje

Francuska vlada je u srijedu donijela izvršnu uredbu o uvođenju vanrednog zdravstvenog stanja koja stupa na snagu u subotu 17. oktobra u ponoć na čitavoj državnoj teritoriji zbog pogoršanja stanja epidemije covida-19.

"Policijski čas se uvodi na četiri sedmice i ići ćemo u parlament kako bismo ga produžili do 1. decembra. Šest sedmica je vrijeme koje će, čini nam se, biti korisno", rekao je Emmanuel Macron u televizijskom intervjuu.

Policijski čas se od ovog vikenda uvodi od 21 do 6 sati po srednjoevropskom vremenu u više velikih gradova u zemlji gdje se epidemija naglo širi, poput Pariza i okoline, Marseillea, Lyona, Montpelliera, Lillea i Toulousea.

To znači da će se restorani, barovi, pozorišta i kina zatvarati u 21 sat.

"Više nećemo odlaziti u restorane nakon 21 časa, nećemo ići prijateljima na proslave jer znamo da se najveći broj ljudi zarazi u takvim prilikama", rekao je predsjednik.

Prekršiteljima prijeti kazna od 135 evra. Tokom dana život se ne bi trebao značajnije promijeniti.

"I dalje ćemo raditi, to je potrebno našoj privredi i nama, naša djeca će i dalje ići u školu", rekao je Macron.

Više neće biti ograničenja kretanja u zemlji, rekao je na kraju predsjednik, pozivajući sunarodnike da privatna okupljanja ograniče na "najviše šest osoba".

"Nismo izgubili kontrolu", napomenuo je dva puta predsjednik, priznajući ipak da situacija "zabrinjava".

Epidemija novog koronavirusa odnijela je u Francuskoj više od 32.000 života.

Češka i Rusija preselile školu na internet, Sjeverna Irska zatvorila škole na dvije sedmice

Češka, evropska zemlja s najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika, nastavu je preselila na internet i planira na teren poslati hiljade studenata medicine. Bolnice otkazuju zahvate koji nisu hitni kako bi se oslobodili kreveti.

"Nekad smo na rubu suza", rekla je Lenka Krejcova, glavna medicinska sestra u bolnici Slany blizu Praga, dok se opšti odjel bolnice pretvara u odjel za oboljele koronavirusom.

Poljska je ubrzala obuku za medicinske sestre i razmatra otvaranje vojnih poljskih bolnica. U isto vrijeme nastavu na internet seli i Moskva, a Sjeverna Irska zatvara škole na dvije sedmice.

"Nemam nikakvih dobrih vijesti. Na rubu smo katastrofe", kaže poljski imunolog Pawel Grzesiowski dok njegova država u srijedu bilježi rekordnih 6526 novih zaraza i 116 smrtnih slučajeva.

Velike evropske ekonomije poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske zasad se opiru pritiscima da zatvore škole jer je ta odluka tokom proljeća dodatno otežala situaciju roditeljima koji su morali balansirati rad od kuće s brigom za djecu.

Holandija zatvorila kafiće i restorane

Političari u Njemačkoj razmatraju trebaju li produžiti školske praznike oko Božića i Nove godine kako bi se zaraza obuzdala, iako kritičari tvrde kako nema dokaza da su škole žarišta širenja virusa.

Holandija je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, no ostavila je škole otvorenima. Dnevni broj novozaraženih u Evropi u prosjeku je 100 hiljada, što je trećina ukupnog svjetskog rasta broja novih slučajeva. U sedmici do 11. oktobra više od polovine slučajeva u Evropi dogodilo se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Rusiji i Španiji, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

"To je zbrka, sinko moj, šta da ti kažem? Zaista ne znamo kako će to završiti", kazala je jedna penzionerka u Rimu.

Britanska opozicija poziva Johnsona na novi lockdown, on se zasad opire toj ideji 

Britanskog premijera Borisa Johnsona opozicija poziva na novi lockdown na nivou cijele Engleske, no on se zasad opire. Ondje raste broj hospitalizacija pa se pripremaju poljske bolnice. Vlasti u Kataloniji najaviće ili zatvaranje kafića i restorana ili drastičnu redukciju njihovog radnog vremena.

U Belgiji, državi s drugim najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika u Evropi, bolnice moraju rezervisati četvrtinu svojih kreveta za zaražene covidom-19.

"Danas ne vidimo kraj tunela", poručio je Renaud Mazy, direktor bolnice Saint-Luc u Bruxellesu.

Strože mjere moguće i u Hrvatskoj

Članica Naučnog savjeta vlade, Andreja Ambriović Ristov s Instituta Ruđer Bošković, rekla je jutros na HRT-u da su i u Hrvatskoj moguće strože mjere.

"Juče smo imali savjet i razgovarali smo o mjerama, opšti savjet je da je situacija ozbiljna i da treba ljude osvijestiti da se mjere poštuju. mjere su dobre, ali se ne poštuju. Epidemija se zahuktava, nismo još u fazi eksponencijalnog rasta, ali bismo uskoro mogli biti", rekla je.

Govoreći o mjerama rekla je da bi se moglo ići na još strože mjere.

"Ako ovo ovako nastavi, naravno da će se ići na još strože mjere", rekla je.