Najveća promjena dogodila se u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji Evrope. Nakon saveznih izbora, kancelar u pripremi Fridrih Merc ostvario je glasanje u parlamentu za ukidanje njemačke ustavne "kočnice duga" - mehanizma za ograničavanje državnog zaduživanja. Izmjena zakona omogućava neograničenu potrošnju na odbranu i sigurnost. Stručnjaci očekuju da će ovaj potez u Njemačkoj otvoriti čak 600 milijardi evra u narednoj deceniji.

Prevazilazeći svoju fobiju od duga, Njemačka se konačno ponaša kao da je Evropa zaista prošla prekretnicu, kako je rekao odlazeći kancelar Olaf Šolc u februaru 2022, samo tri dana nakon početka proširene ruske invazije u Ukrajini, piše CNN. 

U susjednoj Francuskoj, predsjednik Emanuel Makron - koji je dugo pozivao na evropsku "stratešku autonomiju" od SAD - rekao je da razmatra proširenje zaštite svog nuklearnog arsenala na svoje saveznike.

Makronovi komentari ranije ovog mjeseca uslijedili su nakon što se Merc založio za pregovore s Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom - dvije evropske nuklearne sile - o proširenju njihove nuklearne zaštite. Poljski premijer Donald Tusk pozdravio je tu ideju i čak pozvao Poljsku da sama razmotri nabavku nuklearnog oružja.

U međuvremenu, Poljska i baltičke države Estonija, Litvanija i Letonija - sve susjedi Rusije - povukle su se iz Otavskog sporazuma o nagaznim minama iz 1997. godine, koji se dugo smatrao ključnom prekretnicom na kraju masovnog ratovanja. Litvanija je već najavila kupovinu 85.000 nagaznih mina dok Poljska planira proizvodnju milion mina u zemlji.

Čak i slavno neutralne zemlje preispituju svoje pozicije. Usred diskusija o tome kako održati mir u Ukrajini u slučaju nagodbe, vlada u Irskoj iznijela je zakon kojim se dozvoljava raspoređivanje trupa bez odobrenja UN, zaobilazeći mogući ruski ili američki veto.