Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u januaru ove godine izdato je 735 radnih dozvola za Sloveniju, dok je za rad u Njemačkoj u prethodna dva mjeseca dozvolu dobio 71 radnik.

 

- Interesovanje radnika za rad u Sloveniji i Njemačkoj je na jednakom nivou kao i proteklih godina, s tim da je broj posredovanja manji zbog pandemije, a sektori su isti od početka 2013. godine. U Njemačku putem agencije mogu otići samo medicinski radnici sa srednjom medicinskom školom, dok u Sloveniju najviše idu vozači, varioci, zidari, fasaderi, bravari, instalateri i drugi čije su djelatnosti sektori industrije i građevinarstva - kazala su u agenciji.

 

U Sloveniji je lani, kako su istakli, izdato 7.887 radnih dozvola, što je smanjenje za 46 odsto u odnosu na 2019, na šta je uticala manja ekonomska aktivnost, kao i potražnja za stranim radnicima, zbog virusa korona.

 

- Za Njemačku su lani izdate 533 radne dozvole, što je za oko 20 odsto manje nego godinu ranije, a osnovni razlog je što Ambasada Njemačke u BiH nije radila gotovo tri mjeseca zbog pandemije. Osim toga, granice su bile dugo zatvorene, zbog čega se nije moglo otići u tu zemlju - istakli su u agenciji.

 

Ekonomisti i sindikalci, koji godinama upozoravaju da je odlazak radnika ozbiljan problem, poručuju da je hitno potrebno preduzeti korake, kako po završetku pandemije ne bi nastao pravi egzodus radne snage.

 

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić istakla je da je pandemija samo usporila odlazak radne snage iz BiH, a nikako prekinula.

 

- Radnici iz BiH na rad u inostranstvo će ići sve dok se ovdje ne budu počela poštovati njihova prava. Oni koji su ovdje okategorisani kao neradnici, u Sloveniji i Njemačkoj su i te kako poželjni. Da nije tako, poslodavci iz tih zemlja sigurno ne bi i tokom pandemije toliko hrlili po radnike u BiH - istakla je Mišićeva.

 

Ona je podsjetila da BiH ima potpisane sporazume o zapošljavanju sa Slovenijom, Njemačkom, Srbijom i Katarom, a na snazi je i dogovor o saradnji za ferijalni rad studenata iz BiH u Njemačkoj, gdje su radnici plaćeni višestruko više nego kod nas.

 

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović istakao je da je mnogo radnika iz BiH usljed pandemije ostalo bez posla u inostranstvu, te su se vratili kući. Međutim, kako se ekonomska aktivnost u Evropi povećava, raste i potreba za radnom snagom, pa su strani poslodavci ponovo posegnuli za kadrom sa naših prostora. 

 

-  Odlazak radnika je nenadoknadiv za BiH jer je riječ o ljudima koji su vješti u svojim zanatima, ali nedovoljno plaćeni, zbog čega su primorani da odlaze u inostranstvo - kazao je Pavlović.

 

Minimalac 

 

Ranka Mišić je istakla da je prošlo dovoljno vremena od posljednjih pregovora o povećanju minimalca koji trenutno u Srpskoj iznosi 520 KM, te da bi bio red da se koalicioni partneri ponovo sastanu tim povodom.

 

- Koalicionim partnerima smo poslali novi zahtjev o pregovorima o povećanju minimalca. Čekamo odgovor, a naš stav je isti kao i krajem prošle godine, a to je da se najniža plata u Srpskoj poveća bar na 550 KM - rekla je Mišićeva.