
VAŠINGTON - Odluka o otkazivanju samita u Budimpešti označila je dosad najznačajniju prekretnicu u odnosu američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina.
Samo sedam dana nakon što je Tramp rekao da neće Ukrajini dati rakete dugog dometa Tomahavk, koje bi uveliko promijenile poziciju Kijeva na ratištu u odnosu na Rusiju, drugi sastanak "oči u oči", zakazan u mađarskoj prestolnici, naglo je otkazan. Zvanično, govorilo se o odgađanju, ali bilo je očigledno da će pucanje veze imati dublje posljedice, što se i vidjelo po Trampovim sankcijama kupcima ruske nafte.
Financial Times (FT) objavio je sada detalje o tome zašto je sastanak u Budimpešti otkazan, te otkrio, citirajući dva dobro upućena neimenovana izvora bliska administraciji, da je Tramp potez povukao nakon memoranduma koji je u Vašington stigao iz Moskve, prenosi Jutarnji.hr.
U njemu se, samo koji dan nakon što je pao dogovor o susretu, ruska strana uoči razgovora snažno postavila uslovljavajući dogovor maksimalističkim zahtjevima. Mir će donijeti samo rješavanje "temeljnih uzroka" rata, poručila je Moskva, dok je Sergej Lavrov, minister inostranih poslova Ruske Federacije, još ranije zaključio da je Ukrajina u "čvrstom zagrljaju nacista".
Informaciju o memorandumu su FT-u potvrdila tri različita izvora. Nakon toga uslijedio je telefonski poziv između dva "najviše pozicionirana diplomata" dviju zemalja. Poziv je bio "napet", rekli su izvori, a poznato je da je kasniji sastanak Trampa s Volodimirom Zelenskim, predsjednikom Ukrajine, prošao uz Trampovu viku i bacanje papira s kartom Ukrajine, uz povike: Dosta mi je!
U memorandumu ruskog ministarstva inostranih poslova, piše FT, tražili su se “teritorijalni ustupci”, drastično smanjenje ukrajinske vojske i garancija da nikada neće ući u NATO. Tek nakon razgovora Marka Rubija, američkog deravnog sekretara, i Sergeja Lavrova, definitivno se odustalo od sastanka, a prema jednom izvoru dnevnika, Rubio je Trampu prenio zaključak da Rusija jednostavno ne pokazuje želju za pravim pregovorima.
Prema riječima jednog izvora, "Tramp nije bio impresioniran njihovom pozicijom". Lavrov je, tvrdi izvor, ostavio utisak da je umoran i da ima "pametnijeg posla" nego da stalno ulazi u rasprave s Amerikancima. Ipak, Tramp je, tako navode FT-ijevi izvori, otvoren za ideju pregovora, ako Rusija pokaže volju za pregovorima.
Iako je Tramp izjavio da je "imao produktivan" telefonski razgovor s Putinom 16. oktobra, navodno ga je iznerviralo to što je Putin previše hvalio ruske vojne uspjehe kod Kupjanska i rijeke Oskil, tvrde izvori, prenosi Jutarnji.hr.
Ruske snage ušle su nedavno u Kupjansk, koji su osvojile na početku rata, a onda izgubile nakon kontraofenzive ukrajinske vojske. Sad su se ponovno infiltrirale. Prelazak na zapadnu obalu Oskila Rusima daje novu važnu odskočnu dasku za dalje napredovanje u regiji. Međutim, Zelenski je Trampu rekao da je situacija teška, ali da ukrajinska vojska brani pozicije.
Po svemu sudeći, opet se stiglo do stagnacije u američkom posredovanju iako je svima stalo da se sukob riješi.
FT podsjeća da je Lavrov nedavno u intervjuu za jedan mađarski medij rekao da je Putin nudio sveobuhvatni mir na Aljasci i da je dogovor bio gotovo postignut jer je Tramp odustao od uslova o "neposrednoj obustavi vatre" dok traje dogovaranje o detaljima mirovnog sporazuma.
Nakon toga i Tramp je počeo da traži trenutni prekid vatre kao preduslov pregovora, a na šta Rusi ne pristaju.