Evropska komisija usvojila je danas niz kratkoročnih i dugoročnih mjera za unapređenje evropske, ali i globalne stabilnosti prehrambenog tržišta, a u cilju podrške poljoprivrednicima i potrošačima u svjetlu nestašica i rastućih cijena hrane, đubriva i energeneta.
Neke od predloženih mjera podrazumijevaju novačanu pomoć za najugroženije građane i zemlje, pomoć evropskim poljoprivrednicima kao i zabranu restrikcija na izvoz.
U Briselu napominju da je globalni porast cijena hrane ubrzan invazijom Rusije na Ukrajinu i pozivaju na uspostavljanje hitnih mjera kako bi se obezbijedila hrana u Ukrajini i na Sjeveru Afrike, kako bi se obezbijedila stablinost tržista hrane u EU, ali i kako bi se dugoročcno prehrambeni sistem u EU načinio održivijim i otpornijim.
"Ruska neopravdana invazija na Ukrajinu je uticala različite načine koje nismo mogli ni da zamislimo, tako da pored skoka cijena energenata, moramo da se bavimo i skokom cijena hrane , da li će je biti za sve i da li će je svi moći da priušte", poručio je potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis.
Na konferenciji za medije u Briselu, predstavnici Evropske komisije su naveli žito odnosno hljeb kao konkretan primjer poremećaja na svjetskim tržistima navodeći da je od početka invazije Rusije na Ukrajinu cijena žita skočila za 70 procenata, a da će Ukrajina, kao glavna žitnica Evrope, imati ograničenu prozvodnju ove godine zbog ratnih operacija na njenoj teritoriji.
"EK je predložila EU hitni porogram podrške za Ukrajinu od 300 miliona evra bespovratne pomoći kako bi se pomoglo osiguranje dostupnosti osnovnih prehrambenih namirnica i usluga Ukrajincima", kaže Dombrovskis.
U Komisiji ocjenjuju i da "Rusija namerno gađa ukrajinske zalihe hrane", a da se nedostaci prehrambenih prozvoda zbog rata u Ukrajini osjećaju i globalno posebno u zemljma sa manjim primanjima.
"EU bi trebalo da pomogne u popunjavanju prozvodnih rupa u očekivanoj globalnoj nestašici žita kao najveći izvoznik žita", navode u Komsiji.
Upozrava se da se nestašice neće odnositi samo na žito, već i na kukuruz, suncokretovo ulje, đubrivo i stočnu hranu.
Na globalnom nivou EU planira da ojača pomoć posebno u zemljma sa manjim primanjima koje uvoze hranu i da se založi za uklanajnje restrikcija na izvoz hrane.
"Restrikcije na izvoz će dovesti do skoka cijena harane, paničnih kupovina i velikih problema u oblasti sigurnosti prehrambenih tržišta. Za globalnu bezbjednost tržišta hrane potrebno nam je funkcionalno tržiste uključujući lance nabavake i logistiku, a ne restrikicje", poručuju iz Brisela.
Kada je riječ o EU, u Briselu naglašavaju da njihove zalihe hrane nisu ugrožene i da je EU sama prozvodi osnovne poljoprivredne produkte, ali da problem stvara porast cijena kao i obim dostupnog plodnog zemljišta.
Evropska komisija je predložila privremenu mjeru po kojoj bi se povećali prozvodni kapaciteti poljoprivrednika, smanjila upotreba biogoriva, a zemljište namijenjeno za tu proizvonju preinačilo proizvodnju prehrambenih produkata, a predloženo je i 500 milona evra za podšku prizvođačima koji su pogodnjeni ratom u Ukrajini u smislu trgovine.
Takođe predložena je nulta taksa sa neke proizvode i usluge koji se odnose na osnovne potrebe uključujući i hranu, a na raspolaganje zemljama članicama stavljeni su i fondovi za najugroženije stanovnike.