A proširenje će, po svemu sudeći biti ambciozno.

– Proširenje rijetko kada je bilo tako visok politički prioritet za Evropsku uniju kao što je to danas – poručio je tim povodom Luiđi Soreka, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.

O čemu se, zapravo radi.

Iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini podsjećaju da je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je još 2023. u govoru o stanju Unije najavila nove mjere upravljanja Unijom, te nove politike i budžet za proširenje. Istovremeno je istakla važnost zaštite vrijednosti Unije i vladavine prava.

– Budućnost Evrope zavisi od odluka koje donosimo danas. Proširenje naše Unije predstavlja geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude istovremeno i snažnija te otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu – istakla je Ursula fon der Lajen.

Istakla je da sve dok zemlje obuhvaćene procesom proširenja napreduju na svom reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi.

-Drugim riječima, potrebno je pripremiti naše institucije, prilagoditi naše politike novim okolnostima i osigurati da naš budžet odražava naše zajedničke ambicije – istakla je fon der Lajen.

U danas predstavljenom paketu Komisija daje detaljnu procjenu politika EU u svjetlu predstojećih proširenja. U njemu se navodi kako se postojeći okvir Ugovora i budući ugovori o pristupanju mogu koristiti za pripremu Unije za veći broj članica.

Takođe se predlaže niz zaštitnih mjera za buduće ugovore o pristupanju, uključujući snažnije sektorske zaštitne mjere i novu institucionalnu zaštitnu klauzulu, kako bi se osiguralo da se obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora nastave dosljedno ispunjavati i nakon pristupanja.

Paketom se dodatno jača proces postepene integracije kroz koherentniji, strukturiraniji i predvidljiviji postupak.

Unaprijeđeni proces dodatno će pomoći zemljama kandidatkinjama da se pripreme za članstvo kroz ranije učešće u odabranim politikama Unije, pod uslovom da su ispunjeni potrebni uslovi.

– Time se mogu izgraditi administrativni kapaciteti, ojačati spremnost za pristupanje i ostvariti konkretne koristi za građane i poslovne subjekte, kako u EU tako i u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja, još i prije samog članstva. Učešće bi se i dalje temeljilo na zaslugama, uz uslove koje je potrebno ispuniti kao i reverzibilno te bi zavisilo od spremnosti u pojedinim oblastima politika i strateške usklađenosti – navodi se u saopštenju Delegacije EU u BiH.

Dodaje se da danas usvojeni paket predstavlja doprinos strateškoj diskusiji među državama članicama o proširenju i reformama, uključujući diskusiju na sastanku Evropskog savjeta u oktobru.

On će, kako se navodi, usmjeravati i rad s Evropskim parlamentom i Savjetom Evrope na institucionalnim i operativnim prilagodbama potrebnim za buduća pristupanja.

Veliki broj članica, a među njima Ukrajina

– Danas predstavljene revidirane politike pokazuju da Unija može primiti veći broj članica u okviru postojećeg okvira Ugovora i ugovora o pristupanju. U svim oblastima politika, administrativni kapaciteti i provedba predstavljaju zahtjeve koji se najčešće ponavljaju, kako unutar EU tako i u zemljama obuhvaćenim procesom proširenja. Vještine, regulatorni i nadzorni kapaciteti, interoperabilni sistemi i saradnja među upravama moraju se i bit će ojačani prije pristupanja – navodi se u saopštenju.

Kada je riječ o budžetskim aranžmanima, revidirane politike naglašavaju da se iz budžeta Unije mogu finansirati nove države članice uz istovremeni nastavak finansiranja postojećih prioriteta Unije.

U okviru prijedloga narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034, zemlje kandidatkinje bi se prije pristupanja finansirale u okviru instrumenta Globalna Evropa; nakon pristupanja, finansiranje bi se nastavilo kroz nacionalne i regionalne partnerske planove nove države članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i Interreg.

– Kada je riječ o Ukrajini, s obzirom na obim, strukturu i veoma visoku produktivnost njenog poljoprivrednog sektora, ciljanim aranžmanima trebalo bi znatno ograničiti finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode, uz istovremenu pomoć Ukrajini da ponovo ostvari pristup svojim tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama – navode iz EU.

Umjesto veta, kvalifikovana većina

U postojećem geopolitičkom okruženju EU mora prilagoditi svoje upravljanje kako bi donošenje odluka bilo brže i djelotvornije. Maksimalnim korištenjem mogućnosti koje pružaju Ugovori, Unija može ojačati svoju sposobnost djelovanja, pripremiti se za buduće članice i biti bolje osposobljena za budućnost.

U tom cilju, Komisija će nastaviti zagovarati korištenja klauzula premošćivanja kako bi se u ključnim oblastima, kao što su sankcije, porezne prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici, prešlo sa jednoglasnog na glasanje kvalifikovanom većinom.

– Osim toga, Komisija će preispitati prijedloge koji su još u proceduri kako bi utvrdila gdje bi pojačana saradnja mogla pomoći u prevazilaženju dugotrajnih blokada. U oblasti proširenja, Komisija predlaže korištenje glasanja kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera i donošenje drugih međufaza odluka u pristupnim pregovorima, čime bi se proces učinio dinamičnijim.

Komisija također predlaže da se s Evropskim parlamentom i Vijećem razmotre djelotvorniji načini vođenja postupaka iz člana 7, uključujući moguće rokove. Godišnji izvještaji o proširenju i vladavini pravai dalje će služiti kao glavni instrumenti praćenja, pri čemu će izvještavanje o vladavini prava biti prošireno i na druge zemlje kandidatkinje kada za to budu spremne.

Postepena integracija zemalja kandidatkinja u EU

– Bliža integracija trebala bi donijeti konkretne koristi građanima i poslovnim subjektima kako u EU tako i u zemljama kandidatkinjama. Komisija će napraviti pregled postojećih instrumenata postepene integracije i utvrditi mogućnosti za produbljivanje integracije u strateškim sektorima kao što su energetika, transport, digitalni sektor i odbrana – poručuju iz Delegacije EU u BiH.

Time će se, kako dodaju, dopuniti i ojačati proces pristupanja, izgraditi administrativni kapaciteti i međusobno povjerenje, pri čemu će integracija i dalje biti temeljena na ispunjavanju uslova i reverzibilna. Komisija će pokrenuti godišnje dijaloge s partnerima u procesu proširenja kako bi pratila napredak, utvrđivala mogućnosti i rješavala nedostatke u postepenoj integraciji.

BiH nije na mapi proširenja

Kao što je najavljeno u Komunikaciji o politici proširenja EU iz 2025. godine, budući ugovori o pristupanju trebali bi sadržavati snažnije zaštitne mjere za slučajeve ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora.

– Komisija danas predlaže zajednički okvir za te zaštitne mjere. Budućim ugovorima o pristupanju ojačale bi se postojeće sektorske zaštitne mjere i uvela nova institucionalna zaštitna mjera. Konkretno, period tokom kojeg se zaštitne mjere mogu aktivirati u oblastima kao što su ekonomija, unutrašnje tržište te pravosuđe i unutrašnji poslovi bio bi značajno produžen nakon pristupanja – navodi se u saopštenju.

Posebna institucionalna zaštitna mjera odnosila bi se na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2. Ugovora o Evropskoj uniji (UEU) i načela lojalne saradnje. U najtežim slučajevima mjere bi mogle uključivati suspenziju prava glasa u Savjetu.

Prema potrebi, mogli bi se koristiti i prijelazni aranžmani, uključujući one koji se odnose na slobodno kretanje radnika i usluga, poljoprivredu, osjetljive proizvode, finansiranje i učešće u zajedničkim sistemima. Nova država članica također bi se, na ograničeni period, mogla obavezati da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

– U okviru Paketa proširenja za 2026. godinu, Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da zadrže dinamiku reformi. Također će predstaviti koherentan pristup postepenoj integraciji, uključujući pregled strateških oblasti – navode iz Delegacije EU u BiH.

Na ovoj mapi, dakle, nema mjesta za BiH.