Naime, s obzirom na to da je u bh. javnosti proteklih dana nakon predstavljanja mišljenja Evropske komisije bilo dosta konfuzije i nerazumijevanja u vezi s ocjenom koju je zemlja dobila iz Brisela, kontaktirali smo nekoliko dobro upućenih sagovornika na koji način bi bilo najbolje građanima predstaviti kakav je uspjeh postignut u evropskim integracijama.

Rečeno nam je da bi se na svakom mjestu u mišljenju gdje se pominje "rana faza" napretka taj izraz mogao zamijeniti ocjenom nedovoljan. Fraza određeni nivo spremnosti bi se mogla prevesti kao dvojka, dok bi fraza umjereni nivo spremnosti bila najbliža ocjeni dobar, odnosno trojci. Četvorke i petice, odnosno prilično spreman i pripremljen, BiH u ovom mišljenju nije dobila.

Objašnjeno nam je da se pozitivne ocjene koje su izrekli evropski predstavnici koji su mišljenje predstavili u Sarajevu odnose na činjenicu da je BiH mišljenje dobila u ovoj fazi, s obzirom na to da je moglo da se desi da njegovo predstavljanje bude odgođeno, što bi značilo dodatno kašnjenje u evropskim integracijama.

"Ukoliko bi BiH formirala vlast i pokazala spremnost da želi da radi na uklanjanju problema, to bi na Evropskom savjetu u oktobru moglo biti protumačeno kao pozitivan korak, što bi moglo ubrzati evropski put. U tom smislu, mišljenje je pozitivna stvar za zemlju", objašnjeno nam je.

Ako bismo ocjenu dali u opisnom obliku, Evropska komisija nam je poručila da nismo ispunili kriterijume sa Evropskog savjeta u Kopenhagenu, koji se odnose na garancije demokratije, vladavine prava, zaštitu ljudskih prava i zaštitu manjina.

"U tom smislu, BiH treba da posveti značajne napore da ispuni ove kriterijume kroz jačanje institucija", navedeno je u tekstu mišljenja.

U dijelu koji se odnosi na ekonomske kriterijume ocijenjeno je da je BiH dosegla "određeni nivo" makroekonomske stabilnosti, te da je potrebno da ubrza proces donošenja odluka, da popravi poslovno okruženje, te da doprinese većoj transparentnosti javnog sektora.

Jedan od najvažnijih razloga za ovako lošu ocjenu je činjenica da BiH i dalje nije uspostavila administrativna tijela koja bi trebalo da se bave implementacijom pravne stečevine EU, a tijela poput Savjeta za konkurentnost i Savjeta za državnu pomoć, kako je istaknuto u mišljenju, funkcionišu na način koji nije kompatibilan sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Kako nam je objašnjeno, BiH nikako ne ide na ruku činjenica da su mnoge zemlje unutar EU, posebno Francuska, spremne da privremeno zaustave proces proširenja dok se sama EU unutar sebe ne reformiše. Francuska je, kako nam je rečeno, i dalje opredijeljena za nastavak proširenja, ali da proces proširenja koristi kao adut unutar Evropskog savjeta kako bi ostale zemlje privoljela da se aktivnije založe za reformu EU.