Kako nam je rečeno, o ovom prijedlogu raspravlja se već nekoliko mjeseci, nakon što su ih SAD obavijestile da planiraju da imenuju vlastitog izaslanika za region, što se i desilo imenovanjem Metjua Palmera, zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara, kao posebnog izaslanika državnog sekretara Majka Pompea.

Naglašeno nam je da bi, ukoliko bude donesena odluka o posebnom izaslaniku, njegov šef bio Džozef Borel, nominovani visoki predstavnik za spoljnu politiku i bezbjednost EU, te da bi odluka mogla biti obznanjena nakon njegove formalne potvrde u Evropskom parlamentu.

Takođe, kako nam je rečeno, još nije donesena odluka da li bi on bio izaslanik za cijeli Balkan ili bi se njegov mandat odnosio samo na predstojeći dijalog Beograda i Prištine.

"Dio zemalja želi da EU ima čovjeka na terenu koji će zajedno s Palmerom pokušati postići dogovor, a dio zemalja smatra da ne treba žuriti s iznuđivanjem rješenja i da je sadašnji odnos EU sasvim dovoljan da se nastavi dijalog o rješenju kosovskog problema", objasnio nam je naš izvor.

Srećko Latal, sarajevski analitičar i bivši član Međunarodne krizne grupe za BiH, koja se proteklih godina mnogo bavila problemima u BiH i odnosom EU i SAD prema toj zemlji, kaže da mu nije poznata ideja imenovanja posebnog izaslanika, ali da ne isključuje da pojedine zemlje EU pokušavaju nametnuti takav koncept.

Prema njegovom mišljenju, Evropska komisija je do sada uvijek imala praksu da komunikaciju sa Balkanom održava putem definisanih institucija poput visokog predstavnika za spoljne poslove i Komesarijata za proširenje.

"Prema mojim informacijama, osnovni razlog zbog kojeg su SAD imenovale Palmera kao posebnog izaslanika je da bi tim putem imale način definisanja boljih i jasnijih odnosa s EU. Zato mi se ne čini kredibilnom ideja da EU imenuje posebnog izaslanika, jer njihov problem nije nedostatak komunikacije, nego nedostatak vizije šta da rade sa Balkanom", kaže Latal.

On ističe da je proteklih godina bilo sličnih ideja od strane raznih zemalja unutar EU, ali da te ideje nisu dobile zeleno svjetlo, jer nije bilo saglasnosti unutar EU, a, kako kaže, Balkan ranijih godina nije bio prioritet.

"Njemačka je defakto uvijek do sada imala tu ulogu da, barem u određenoj mjeri, zadrži ulogu savjesti EU kod onih pitanja kod kojih EU nije imala snagu da se interno dogovori", naglašava Latal.

Podsjećanja radi, proteklih godinu dana zbog djelovanja Kine i Rusije, zapadni Balkan je postao važniji za evropske zvaničnike, a Žan Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, rekao je, ako se EU jače ne angažuje u regionu, da bi se regionom mogli baviti "neki drugi". Još konkretniji od njega bio je Johanes Han, evropski komesar za proširenje, istakavši da je Evropa potcijenila djelovanje Kine, a precijenila djelovanje Rusije u regionu.