BiH je u maju 2019. godine dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije o ranije podnesenom zahtjevu za članstvo u EU te joj je isporučen spisak sa 14 prioriteta, odnosno reformi na mnogim poljima koje mora da sprovede u djelo da bi dobila status kandidata. Međutim, posljednjih mjeseci vrlo često se moglo čuti, i od pojedinaca iz Brisela, da je fokus na tri zakona i da domaći lideri moraju potvrditi da su istinski opredijeljeni za napredak s ciljem dobijanja statusa kandidata, odnosno punopravnog članstva.

 

Na četvrtom sastanku Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU, u utorak, u Briselu, potpredsjednik Evropske komisije Josep Borel podvukao je da je BiH sprovela izbore u Mostaru, ali generalno postigla ograničen napredak te da mora ispuniti svih 14 prioriteta. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, koji je predvodio domaću delegaciju, tražio je, sa druge stane, da EU vidi napore BiH, da je urađeno onoliko mjera koje je moguće kvalifikovati kao uspješan proces te da se može dodijeliti kandidatski status. Tegeltija juče nije htio da govori o posjeti Briselu, a za "Glas" je poručio da će se o svemu oglasiti u idućim danima.

 

Zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije u Parlamentu BiH Lazar Prodanović (SNSD) istakao je za "Glas Srpske" da je veoma teško ispuniti svih 14 uslova, ne samo u ovoj godini nego i na duže staze.

 

- Bilo bi korektno ako bi ispunili zahtjeve koji se tiču izmjena Zakona o javnim nabavkama, sukobu interesa te Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, dati nam vjetar u leđa da dobijemo status kandidata, a da na ostalim pitanjima radimo u narednim fazama koje prethode pristupanju. Vidjećemo šta će biti - rekao je Prodanović.

 

Smatra da je moguće kroz otvaranje poglavlja sa EU popravljati stvari, ali dodaje da odavno nije bilo ovakve letargije prema zapadnom Balkanu. Njegov kolega iz Komisije Saša Magazinović (SDP BiH) smatra da domaći zvaničnici pokušavaju da određene male stvari koje su urađene predstave kao veliki uspjeh, ali da to "ne pije vode" u zvaničnom Briselu.

 

- To je taj začarani krug u kojem se vrtimo, s tim da moramo znati da EU diktira pravila i da im pokušaji spinova iz BiH ništa ne znače - rekao je Magazinović, koji, takođe, smatra da je ljestvica uslova previše visoko postavljena za BiH i njen prvi korak, u odnosu na ostale koje su išli istim putem. Dodao je da ne može da se sjeti da je toliko, koliko se traži od BiH, trebalo da ispune drugi da bi dobili status kandidata.

 

- Sa ili bez kandidatskog statusa, međutim, to su stvari koje mi moramo da ispunimo i da nam to bude alat da sredimo stanje u svom dvorištu, tako bismo bili daleko bolji i efikasniji, a ne samo da ispunjavamo uslove Brisela i makar nikada ne postali članica. Često se šalje poruka ovom regionu da i nismo dobrodošli. Sjeverna Makedonija je čak promijenila i svoje ime i opet nisu dobili što je trebalo. To je i više nego jasna poruka zapadnom Balkanu da nema konsenzusa o pristupanju EU - ocijenio je Magazinović za "Glas Srpske".

 

Region

 

Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju službeni status država kandidata. Crna Gora i Srbija su otvorile pristupne pregovore i poglavlja. Albanija je 2014. dobila kandidatski status, ali još nije otvorila pregovore. Slična sudbina prati i Sjevernu Makedoniju, jer iako je ispunila uslove, među kojima su neki bili ozbiljni, kao što je promjena imena, nije dobila zeleno svjetlo za pretpristupne pregovore.