Navodi se da je, nakon dramatičnog spasavanja dužničkih država poput Grčke, sudbina evra ponovo na kocki, kako je to dramatično nedavno formulisao predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.

DW navodi da je ovog puta prije svega Italija ta koja zadaje glavobolje. Navodi se da, uprkos tome što su se vlada u Rimu i komisija dogovorili oko kompromisa, čitava priča ostavlja gorak okus u ustima. Italijanska vlada, koju čine populistički pokret Pet zvjezdica i desničarska Liga, otvoreno se suprotstavila Evropskoj komisiji koja je odbacila novi italijanski nacrt budžeta zbog prevelikog novog zaduženja.

Bivši njemački ministar finansija Volfgang Šojble odbacuje stav po kojem bi „više dugova rešilo italijanske probleme", i kaže da bi finansijsko tržište ionako disciplinovalo Italiju.

“Mislim da bi im tržišta rekla: nećete dobiti dodatne finansije", rekao je Šojble u razgovoru za DW krajem oktobra.

Prema ocjeni ovog medija, mada se čini da je velika svađa za sada izbjegnuta, italijanska vlada i dalje u rukama ima snažno sredstvo pritiska: u slučaju da Komisija ipak kazni Italiju, to bi desnim populistima u čitavoj Evropi dalo još više podsticaja. DW ocjenjuje da je na nekoliko mjeseci uoči izbora za Evropski parlament, to poslednje što je potrebno Evropskoj uniji, ali i da ako Komisija previše popusti, to s druge strane ugroziti njen autoritet.

DW navodi da sukob u svakom slučaju postavlja mjerilo za pitanje koliko EU sama ozbiljno shvata svoja pravila. I francuski predsednik Emanuel Makron je nakon protesta „žutih prsluka" popustio i povukao poteze koji idu u smjeru finansijskih ustupaka koji će dodatno povećati francuski deficit. I tu prijeti sljedeći veliki sukob.

Navodi se takođe da sukob između Rusije i Ukrajine nakon ruskog pripajanja Krima i dalje ostaje u središtu pažnje. Njemačka i Francuska su se uvijek iznova trudile oko pomirenja dvaju strana, pa i nakon eskalacije sukoba oko Azovskog mora krajem novembra.

DW ocjenjuje da je EU podijeljena kad su u pitanju sankcije protiv Rusije, neke zemlje žele da ih uknut jer štete biznisu, druge bi pak htjele da ih pooštre. Ove potonje kritikuju i Njemačku zbog gasovoda Sjeverni tok II koji bi gas dovodio direktno iz Rusije u Njemačku. Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla kako je na samitu sredinom decembra zaključeno da se sankcije ukinu ili pooštre i insistira na nastavku dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Navodi se da je potpredsjednik Evopske komisije Valdis Dombrovskis bio jasan prilikom jednog susreta s Porošenkom.

"Sankcije nisu kazna. Sankcije su motivacija za Rusiju da se vrati u civilizovani svijet", poručio je Dombrovskis.

DW u analizi postavlja i pitanje da li će mir u Siriji doći s aktuelnim predsednikom Bašarom el Asadom na vlasti. Navodi se da je nakon više od sedam godina rata ta zemlja u potpunosti devastirana, a da je u međuvremenu Asad uz pomoć Rusije i Irana povratio gotovo sva područja koja su se nalazila pod kontrolom pobunjenika.

Dalje se navodi da se u Njemačkoj odjednom postavilo pitanje povratka stotina hiljada sirijskih izbjeglica, ali da Ministarstvo spoljnih poslova u Berlinu situaciju u Siriji još uvijek smatra nedovoljno sigurnom za povratak i da je još uvijek je na snazi zabrana protjerivanja za Sirijce koji nemaju legalan status u Njemačkoj.

DW ocjenjuje da se ipak širom Evrope širi umor nakon mnogih uzaludnih pokušaja stvaranja trajnog mira u Siriji i da neki političari iza zatvorenih vrata sada već govore i o nekoj vrsti pomirenja s tim da će Asad ostati na vlasti.

Stručnjak za Bliski istok Gido Štajnberg je u razgovoru za DW kritikovao ponašanje njemačke vlade u vezi sa Sirijom.

"Vlada u Berlinu je neoprezno polazila od toga da će Asadov režim pasti u najkraćem mogućem roku. Da su zaista hteli da sruše režim u Damsku, trebalo je da bolje vojno podrže pobunjenike. Nijemci danas u ovom sukobu više ne igraju nikakvu ulogu", rekao je Štajnberg.

DW navodi da optužbe druge vrste na račun Berlina dolaze zbog Jemana gdje se, prema navodima UN, trenutno odigrava najgora humanitarna katastrofa na svijetu. Njemačka je dugo prodavala oružje Saudijskoj Arabiji, koja je pomaganjem jemenskoj vladi u borbi protiv pobunjenih Hutija aktivni učesnik u ovom sukobu.

Navodi se da čak i sada, kada je podignut embargo na izvoz oružja u Saudijsku Arabiju, njemački vojni koncern "Rajnmetal" preko svojih podružnica u inostranstvu i dalje prodaje oružje ovoj zemlji.