Najnovije istraživanje, naime, o raspoloženju građana Evropske unije prema toj asocijaciji, tzv. Eurobarometar, nije rezultiralo pozitivnim saznanjima kad je riječ o Hrvatskoj.

Rezultati objavljeni prije nekoliko dana u većini članica Unije bilježe rast naklonosti toj asocijaciji, izuzimajući Hrvatsku, navodi DW.

Čak 60 odsto građana u svih 28 članica EU smatra da je to članstvo poželjna i iz njihovog ugla svrsishodna činjenica, međutim, u Hrvatskoj danas tako razmišlja samo 36 odsto ljudi, što predstavlja pad za punih sedam odsto u odnosu na podatke obrađene u isto vrijeme prošle godine, prenosi DW.

Indikativan statistički pokazatelj je i, kako navodi DW, onaj koji otkriva da 49 odsto hrvatskih ispitanika ima neutralan odnos prema tom pitanju, što znači da je približno polovina građana ravnodušna prema članstvu svoje zemlje u EU, ili da ga doživljavaju kao stanje podjednako dobro i loše.

Nesumnjivo poražavajuća bilješka Eurobarometra je da čak 46 odsto anketiranih građana Hrvatske vjeruje da se prilike u EU razvijaju u lošem smjeru, što je je razlog da se postavi pitanje otkuda takav sumorni stav hrvatske javnosti ili, preciznije rečeno, da se zatraži mišljenje pojedinih eksperata, navodi DW.

"Pad povjerenja u odnosu na EU nije ni najmanje iznenađujuća vijest", konstatuje Berto Šalaj s Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, koji ukazuje na to da se osjećaj pripadnosti i uzajamnosti s nekom širom zajednicom stvara najprije kroz ekonomski i socijalni kanal.

"Evropska unija ne funkcioniše tako u praksi, ne obezbjeđuje nam kvalitetnije npr. zdravstvo i obrazovanje ili socijalnu službu, naprotiv. Zdravstvo se već godinama urušava, dok o obrazovanju samo pričamo, a penzioneri podnose sve gori životni standard. Ako ne dobijate solidarnost od nekoga jačeg, ne može se zauzvrat očekivati ni iskaz pripadnosti s njim. Ali to je samo jedan dio problema“, rekao je Šalaj za DW.

Drugi problematičan aspekt, kako kaže Šalaj , tiče se zajedničkog odlučivanja o važnim političkim pitanjima i sopstvenoj sudbini u okviru EU.

"Očigledno je da je Brisel izmakao mehanizme odlučivanja podalje od naroda, i to nipošto samo u Hrvatskoj", nastavlja Šalaj, uz obrazloženje da se Evropski parlament nizašta bitno ne pita, zbog čega su, smatra, razočaranost i nepovjerenje logični.

"To je dobar odgovor svima koji se čude zašto u Hrvatskoj raste popularnost jedne tzv. evroskeptične stranke koja zagovara izlazak iz EU, bez obzira na njezine kompetencije", kaže Šalaj za DW.