"Sudbina kosovskih taksi za robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine izgleda da se ne može reijšiti bez zvaničnog Vašingtona. Kako je izostao jači pritisak EU, kosovske vlasti su to shvatile kao poruku ohrabrenja i tek su nedavne reakcije američkih zvaničnika dovele do javnog preispitivanja odluke o uvodenju taksi", ističe njemački radio.

Koliko se može zaključiti, kosovski lideri su krenuli u medijsku akciju javne zahvalnosti Americi za sve što je učinila za nezavisnost Kosova i upozorenja da nepromišljeni i populistički potezi mogu ugroziti dalju američku podršku, dodaje se u tekstu.

"Možemo li reci da će se sudbina kosovskih taksi na kraju rešiti u Vašingtonu?" pita Dojče vele i prenosi ocenu političkog analitičara Dragomira Anđelkovića da na Kosovu "vlada takva geopolitička percepcija u kojoj postoji strah samo od Amerike", kao i da bi "ozbiljan pritisak Amerike doveo do brzog ukidanja taksi", dok Evropa "ima poluge pritiska, ali nema autoritet".

On, pak, konstatuje da za sada nije jasno da li je pritisak SAD praćen i prijetnjom nekom vrstom sankcija, jer "jedna stvar je retorički pritisak a druga stvar je efikasan pritisak", a da li ovo reakcija "reda radi ili početak stvarne akcije – to znaju samo u Vašingtonu".

"Evropska unija je već dugo posrednik koji njeguje mekši i principijelniji pristup od ''često crno-bijelog pristupa američke strane''", istakla je za DW Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije.

"Ali, mislim da to jeste snaga EU. Unija naravno ima problem sa konsenzusom oko svojih poruka jer mora da uskladi stav izmedu zemalja članica, od kojih neke i nisu priznale Kosovo", istakla je ona.

Sudbina taksi bi trebalo da zavisi od stava evropski orijentisanih političara i birača na Kosovu, kaže Jelena Milić i dodaje:

"Problem je što ne vidim proevropski orijentisanog političara i proevropske birače na Kosovu. Ta priča kosovskih političara da su oni za EU i NATO prosto nije ubedljiva: ako si za EU i NATO onda slušaš šta ti oni govore i ponašaš se kao njihov partner."

"Na Kosovu postoji više stotina nevladinih organizacija koje finansiraju EU i Amerika i ja ne vidim da se one oglašavaju i vrše unutrašnji pritisak da se takse ukinu", skreće pažnju direktorka Centra za evroatlantske studije.

Dojče vele navodi da postoji snažno uvjerenje da bi veće uključivanje Amerike u dijalog Beograda i Prištine dovelo do uključivanja Rusije sa druge strane.

O tome su već govorili srpski političari, koji kažu da bi Srbija svakako zahtjevala novi format pregovora ukoliko se američka strana pojavi kao zvanično aktivni igrač.

Andelković navodi da to "prije svega zavisi od toga da li Amerika želi da se pregovori nastave i dalje pod okriljem EU ili je spremna da se direktnije umiješa - Beograd bi u slučaju promjene formata svakako tražio da se uključi i Rusija jer ne bi želio da svoju sudbinu prepusti samo Americi".

Prema njegovim riječima, EU će u narednom periodu biti zaokupljena izborima za Evropski parlament, što znači da ne možemo imati velika očekivanja od dijaloga Beograda i Prištine sve dok ne vidimo novi odnos snaga unutar EU.

Činjenicu da Kosovo reaguje samo na pritiske Amerike Jelena Milić objašnjava naivnim shvatanjem diplomatije kosovskih zvaničnika, koji pogrešno igraju na kartu izvjesnih neslaganja između EU i SAD.

"A mislim da su se malo i zaigrali. To je loše za evropsku perspektivu Kosova, kao što mislim da je loše i glasno ćutanje Njemačke tim povodom", ističe Milićeva.

Povodom najave mogućnosti vanrednih izbora u Srbiji i čekanja na rasplet oko kosovskih carina, pojedini analitičari smatraju da nema nikakvog smisla te dve stvari dovoditi u vezu, i da bi umjesto toga vlast u Srbiji morala da saopšti kakav se plan sprema za Kosovo.

Sa takvim ocenama se slaže i Jelena Milić.

"Ako dode do izbora, nadam se da će srpska javnost prije svega saznati od vlasti kako vide kompromis sa Kosovom. Na kraju, oni će morati da počnu da grade demokratski konsenzus za tako nešto", istakla je ona.

"Na tim izborima bi trebalo da se proveri da li može da se dobije kompromisno riješenje koje bi prihvatili vlast u Srbiji, EU i SAD, a da Srbija ostane na putu evropskih integracija. Jer, pritisak na Srbiju da tek tako jednostavno prizna Kosovo u sadašnjim granicama ne može da se izvede demokratskim putem i takav pristup gura Srbiju u autokratiju", napominje Milić.

Dragomir Andelković se takođe osvrce na pritisak kojem je Srbija izložena od strane Zapada, i ističe da je to tesno povezano sa pitanjem hoćemo li imati vanredne izbore.

"Beograd nastavak dijaloga nije povezao samo sa ukidanjem taksi već i sa obavezom Prištine da ispuni obaveze oko Zajednice srpskih opština. Ako se to ne ispuni, Beograd će biti prinuden da raspiše izbore kako bi taj proces na neki nacin obesmislio i kupio vrijeme", ocijenio je on.

"Ako dođe do izbora, sve staje, moraće se sačekati ishod izbora EU, a onda se već ulazi u početak nove predsjedničke kampanje u Americi. Izbori svakako jesu način da se taj pritisak relaksira", napominje Andelković.

Na pitanje šta vlast želi da provjeri na vanrednim izborima, ukoliko ih posmatramo kao pitanje unutrašnje politike, Andelković smatra da bi izbori u tom slucaju "trebalo da pokažu snagu vlasti i da se one nisu uplašile od protesta".

"Kada neko organizuje proteste i postavlja neke zahtjeve, to je izazov vlastima. Ako vlast na to ne odgovori na neki način, onda kod svojih simpatizera i protivnika stvara utisak da je u strahu", zakljucuje Andelković za Dojče vele.