Međutim, ni ozbiljna dijeta ni ozbiljan trening neće dati dobre rezultate ukoliko, čak i mnogo prije nego što se uopšte bacimo na povratak u formu, ne budemo promijenili tri loše navike.

Naše tijelo je preko 70 odsto sačinjeno od vode, koja je ključna za metaboličke procese i normalno funkcionisanje organa. Ako želimo da potpomognemo dotok hranljivih materija i kiseonika do vitalnih organa, ubrzamo varenje i podstaknemo funkciju mišićnih ćelija, moramo da pazimo da svakodnevno unosimo dovoljne količine vode.

Pravilnom hidracijom organizma podstičemo bolju elastičnost zglobova, poboljšavamo izgled kose, kože i noktiju, ali i kontrolišemo unos kalorija, tako da slobodno možemo reći da je voda najbolji saveznik ženske ljepote.

Da bi se postigli maksimalni rezultati, prosječna osoba trebalo bi dnevno da unese od 1,5 do 2,5 litara tečnosti. Važno je napomenuti da za 45 minuta vježbanja organizam izgubi skoro litar vode, a u ljetnjem periodu, čak i u stanju potpunog mirovanja, za 24 sata izlučimo skoro dva litra tečnosti.

Takođe, koliko je neophodno hidrirati se iznutra, važno je misliti i na svoju kožu, isušenu grijanjem i nepovoljnim spoljnim faktorima, kao što su sunce, vjetar, zagađenje... Zato, već sada u svoju rutinu uključite proizvode za njegu lica i tijela sa hidrirajućim faktorom, koji će joj pomoći da se brže zategne i rezulati vježbanja i dijete budu primjetniji.

Kad kažemo da je detoksikacija organizma važna, pritom ne mislimo na one mučne detox-dijete sa izgladnjivanjem i unosom sokova nepodnošljivih ukusa. Stvar je u tome što, ako imamo zdravu jetru, ona sama je sasvim dovoljan prirodni pročišćivač organizma od svih toksina unijetih hranom. Ono na šta treba obratiti pažnju jesu drugi načini unošenja štetnih supstanci u organizam.

Ovdje prije svega mislimo na pušenje. Dim samo jedne klasične cigarete “ubaci” u organizam nekoliko hiljada supstanci koje nikako nisu dobre za zdravlje. Stotinjak ih je čak i kancerogeno. Takođe, proces sagorijevanja duvana ostavlja posljedice i na ljepotu naše kože, čini da bore i drugi znaci starenja budu vidljiviji, koža lica opuštena, a ten neujednačen.

No, najnovije studije pokazuju da, premda ga bije loš glas zbog toga što izaziva zavisnost, sam nikotin nije izazivač bolesti koje su inače povezane s pušenjem i štetnim materijama koje se nalaze u duvanskom dimu. Iako bi najpametnije bilo u potpunosti se odreći pušenja, pušači znaju da to nije jednostavno, upravo zbog adiktivnog svojstva nikotina.

Njima se stoga preporučuje da se informišu i o manje štetnim načinima konzumacije nikotina, a da to ne bude paljenje cigarete, te da se opredijele za provjerene, na nauci zasnovane uređaje. Među alternativama klasičnim cigaretama nalaze se i takozvani bezdimni proizvodi, koji duvan ne sagorijevaju, već ga samo zagrijavaju. Mala promjena u štetnim navikama je veliki korak da u svoje tijelo počnemo da unesimo manje štetnih materija i sačuvamo ljepotu.

Prema nekim procjenama, zdrava osoba bi trećinu svog života trebalo da provede spavajući. Međutim, svakodnevne obaveze, stres, smjenski rad, buka i drugi faktori utiču na to da mnogi ljudi ne stignu da tokom noći odspavaju koliko bi trebalo ili pate od nesanice i drugih poremećaja sna.

Nažalost, nedovoljno spavanja može negativno da utiče na učinak naših odluka da se posvetimo zdravom načinu života, krenemo na dijetu ili počnemo da vježbamo. Stvar je u tome što se usljed manjka sna pojačano luči hormon grelin, koji podstiče apetit i osjećaj gladi, ali i utiče na smanjenje potrošnje energije i kapacitet tijela da gubi kilograme. Ovo sve utiče i na rezultate vježbanja, jer organizam ljudi koji manje spavaju sprječava topljenje masnih rezervi, a povećava stopu gubitka čiste mišićne mase.

S druge strane, redovan trening i pametno planirani obroci mogu i te kako pozitivno da utiču na naš cirkadijalni ritam, a samim tim i san. Na primjer, ljudi koji vježbaju i izbjegavaju konzumaciju teške hrane pred spavanje imaju manje problema da utonu u san, manje se bude tokom noći, a i bolji je opšti kvalitet spavanja i ujutro se bude odmorniji.

Važan faktor koji može da nam pomogne da se vratimo u pravilan ritam spavanja, a samim tim i da se prije vratimo u formu, jeste i količina svjetlosti kojom smo izloženi tokom 24 sata. Danju, a naročito tokom jutarnjih sati, vrijeme bi trebalo provoditi u svijetlim, osunčanim prostorima, dok bi pred spavanje trebalo što više izbjegavati vještačko osvjetljenje, posebno zračenje takozvanih “plavih ekrana”, koje emituju naši televizori, pametni telefoni i drugi elektronski uređaji.

Preuzeto sa: Žena Blic