Jedan od razloga je, svakako, i to što je u Njemačkoj daleko veća ponuda radnih mjesta, ali i to što su njihovi poslodavci kudikamo manje zahtjevni od domaćih.

U ovoj državi, svakako, zaposlenje najbrže nalaze zdravstveni radnici sa naših prostora, ali u ništa goroj poziciji nisu ni ljudi ostalih zanimanja, bilo da je riječ o zanatlijama, osobama sa SSS ili fakultetom.

– Odlučio sam da napustim ove prostore i zaposlenje potražim u Njemačkoj. Konkurisao sam u četiri firme iz IT sektora, a čak iz tri su me obavijestili da mogu da dođem na razgovor za posao. Izabrao sam firmu čiji su uslovi za mene bili najprimamljiviji. Zaista je lijep osjećaj kad čovjek zna da sa svojom strukom uvijek može da dobije posao. Međutim, to je moguće samo u Njemačkoj, odnosno na Zapadu. U Srpskoj se, s druge strane, ljudi do konačnog zaposlenja nadobijaju odbijenica i odbijenica – kaže Stevan V, informatičar iz Banjaluke.

Rad u struci
Slično iskustvu prošla je doktorka Violeta V, koja, nakon završetka medicine, nikako nije uspijevala da se zaposli.

– Kad sam vidjela da je đavo odnio šalu, preko jedne posredničke agencije sam konkurisala za ljekara u jednoj njemačkoj zdravstvenoj ustanovi. Odmah sam primljena. Godinu dana sam bila u njihovom programu provjere, a plata mi je bila 1.200 evra. Poslije toga sam počela da radim u struci, za platu od 2.500 evra. Dakle, ono što mi u RS godinama nije pošlo za rukom, u Njemačkoj sam riješila za par mjeseci – ističe naša sagovornica.

Miroslav Vukajlović, direktor banjalučke agencije „Spektar“, kaže da je činjenica da se do posla lakše dolazi u Njemačkoj nego ovdje.

– Jedan od razloga je, svakako, to što je njemačka privreda stalno u porastu, pa je iz dana u dan u ponudi sve više radnih mjesta, što nije slučaj kod nas. Međutim, dominantniji je razlog to što su naši poslodavci zahtjevniji od stranih. Naime, naš poslodavac želi radnika prepunog znanja, vještina, kompetencija, a nije svjestan da je takvih sve manje i manje. Zato odbacuju ponude, iako se tu možda krije sjajna potencijalna saradnja – kaže Vukajlović.

Edukacija

Poslodavci sa Zapada, kako ističe, imaju manja očekivanja.
– Zato naši ljudi tamo brže dolaze do posla. Kad prime radnika, stranci ga ubacuju u program daljeg osposobljavanja i edukacije, do faze pune efikasnosti. A domaći poslodavci često očekuju da radnik riješi masu njegovih problema, pa se neki njihovi konkursi za zaposlenje vrte unedogled – naglašava Vukajlović.
U Uniji udruženja poslodavaca RS naglašavaju da bi i naši poslodavci, po uzoru na strane, trebalo više da vrednuju znanje i umješnost radnika. Kako naglašavaju, kod nas je i dalje prisutan trend da se uglavnom gleda diploma što, međutim, nije garant da neko želi i zna da radi.

– Svakom poslodavcu treba čovjek koji hoće i zna da radi. U startu treba to utvrditi, a onda raditi na daljoj edukaciji radnika, kao što rade stranci – ističe predsjednik ove unije Dragutin Škrebić.

Pogodnosti
Strani poslodavci su se, posebno u posljednje vrijeme, upustili u žestoku potragu za radnicima sa ovih prostora, preko posredničkih agencija i oglasa. Našim ljudima, koji su spremni da rade i usavršavaju svoja znanja i vještine, nude pogodnosti za koje su radnici sa ovih prostora zaboravili da postoje, i kojima je teško odoljeti.

Pored finih plata i stalnog radnog odnosa, potencijalnim radnicima nude stimulacije, regres, božićnice, plaćanje svakog prekovremenog sata. Gotovo postaje praksa da su u ponudi i besplatna hrana i smještaj, plaćeni putni troškovi, svakih par sedmica nekoliko dana odmora.

Saradnja na obostrano zadovoljstvo
Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH, nedavno je saopštilo da su naši radnici, prema riječima poslodavaca u Njemačkoj, jedni od najpoželjnijih i najboljih stranih radnika.

– Poslodavci su izuzetno zadovoljni njima. Takođe, i radnici iz BiH su izuzetno zadovoljni uslovima rada u ovoj državi. Od 2013. godine ARZ posreduje u zapošljavanju medicinskog kadra sa srednjom stručnom spremom u Njemačkoj. Do sada je posao putem nas dobilo 4.710 radnika – rekao je Bandić.