Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, od ukupno 60 krivičnih djela, u najvećem broju slučajeva radilo se o djelima obljube nad djetetom mlađim od 15 godina, i to u 28 slučajeva.

 

Prema istim podacima, obljuba nad djetetom starijim od 15 godina evidentirana je u devet slučajeva, a iskorištavanja djece za pornografiju u 15 slučajeva.

 

Dalje, registrovana su tri krivična djela zadovoljenja polnih strasti pred djetetom, dva krivična djela upoznavanja djece sa pornografijom, kao i jedno krivično djelo iskorištavanja kompjuterske mreže. Pored ovog, registrovano je i jedno krivično djelo navođenje djeteta na prostituciju i jedno krivično djelo polnog nasilja nad djetetom.

 

Iako je svaka statistika ovog oblika kriminaliteta zabrinjavajuća, ovih krivičnih djela uvijek je bilo, ali sa razlikom da su sada djeca svjesna svojih prava i ova djela sve višu prijavljuju, kažu psiholozi.

 

Psihologica Vanja Blaženović za "Nezavisne" je istakla da djeca o ovome više pričaju, a samim tim više i prijavljuju.

 

"Ovih krivičnih djela je, nažalost, uvijek bilo, ali sada sa porastom dječje svijesti imamo statistiku najbližu realnom broju. Djeca danas  znaju šta je u redu, a šta nije", kaže Blaženovićeva.

 

Prema njenim riječima, ovaj broj, iako velik, sa druge strane govori i o broju djece koja su odmah počela sa terapijom kako bi prebrodila traumu.

 

Gordana Rajić, ombudsmanka za djecu Republike Srpske, kazala je za "Nezavisne" da ovaj broj od 60 djela može indukovati veći broj prijava, a i povećanje svijesti kod djece.

 

S tim u vezi Rajićeva ističe neophodnost uzajamnog čvrstog i brzog djelovanja institucija Srpske koje će pokazati djeci da su zaštićena, a počiniocima obezbijediti što brže procesuiranje.

 

"Podizanje svijesti je jedan vid prevencije, a ovdje je prevencija najbolji vid zaštite", kazala je Rajićeva.

 

Kako kaže, na važnom je mjestu i edukacija koja mora da ide u dva pravca, kako prema djeci, tako i prema profesiji, čiji radnici moraju znati prepoznati naznake nasilja.

 

S tim u vezi ističe dobre korake koje je Srpska učinila, gdje posebno naglašava izmjenu zakonske regulative koja, kao nikad do sada, štiti prava djeteta.

 

Tu govori o izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske gdje rok zastarijevanja ovih krivičnih djela ne teče od momenta izvršenja, kao što je to u drugim slučajevima, nego od momenta kada žrtva navrši 18 godina. Ovo objašnjava činjenicom da su ovdje žrtve često maloljetnjici koji nerijetko u momentu ovog nasilja nisu imali dovoljno razvijenu svijest da znaju o čemu se radi.

 

"Dobro smo regulisali i pitanje registra počinilaca ovih djela, jer ne samo da su osuđena lica ovdje trajno upisana, njima je zabranjen dalji kontakt sa djecom", kaže Rajićeva.

 

Za razliku od susjednih država, kako kaže, ostvarili smo još jedan pozitivan pomak, a to je da u ovaj registar upisujemo i lica presuđena prema zakonima koji su prestali da važe.

 

"Ko je učinio ovo krivično djelo u bilo kom periodu biće adekvatno kažnjen i njegovo ime se neće brisati iz registra", kazala je Rajićeva.

 

Bitno je naglasiti da su, prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, sva navedena djela rasvijetljena.