Srpski lingvista Miloš Kovačević naglašava da sve zemlje u svijetu ulažu velika sredstva u očuvanje vlastite kulturne baštine u dijaspori, i to preko izučavanja jezika i književnosti.

– Dok je to prioritet svake države, mi, u ovom pogledu, i dalje malo ulažemo. A naša dijaspora je najpodložnija asimilaciji. Naime, kad se pogledaju doktorske disertacije o asimiliciji, Turci, na primjer, u trećoj generaciji kao da su tek došli u neku drugu državu, jer su i dalje jako vezani za svoju maticu. Naša djeca, s druge strane, u trećoj generaciji jedva da znaju maternji jezik. Jedino što ih još povezuje sa maticom, jeste poznavanje nekih nacionalnih pojmova, poput Svetog Save, manastira, Novaka Đokovića. Da bi njena dijaspora očuvala veze sa svojom maticom, najbitniji što jedna država može da uradi, jeste da djeci omogući izučavanje jezika i književnosti, te osnova kulture njihovog naroda – objašnjava Kovačević.

Ministar prosvjete i kulture RS i ministar prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije dogovorili su nedavno potpisivanje dokumenta koji će definisati saradnju ove dvije republike na uvođenju škola srpskog jezika u dijaspori.

Ministarka prosvjete i kulture RS Natalija Trivić podsjetila je da je riječ o principu korišćenja zajedničkih kapaciteta, snaga, planova i programa u tim školama, kao i okupljanja što većeg broja Srba koji žive u dijaspori.

– Srbi nemaju geografski ograničene prostore. Jedan od osnovnih izazova jeste očuvanje srpskog jezika i pisma kao ključnog elementa nacionalnog identiteta srpskog naroda. Naredni korak je potpisivanje sporazuma ili aneksa memoranduma koji će tačno definisati način na koji će Srbija i Srpska zajednički nastupiti prema dijaspori – rekla je Trivićeva.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS nedavno su saopštili da će, u saradnji sa predstavništvima Srpske, nastojati da otvore mogućnosti da djeca u dijaspori po jedinstvenom nastavnom planu i programu uče srpski jezik i ćirilicu, ali i istoriju i kulturu.
– Upravo radimo na realizaciji takvog programa u Solunu i u Austriji. S ciljem očuvanja nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta Srba u dijaspori, planiramo niz mjera, prije svega otvaranje mogućnosti za obrazovanje djece prema zajedničkom nastavnom planu i programu RS i Srbije, jačanje bibliotečkog fonda u klubovima i predstavništvima, predstavljanje naših kulturnih sadržaja u dijaspori, povezivanje kulturnih institucija i pojedinaca, saradnja pri njegovanju i očuvanju tradicionalnih običaja, kao i saradnja sa SPC i eparhijama u inostranstvu. Prije svega, želimo da mlade generacije, koje stasavaju u dijaspori, očuvaju svijest o pripadnosti srpskom identitetu, pri čemu veliku ulogu imaju obrazovanje i kultura – rekla je Trivićeva.

Pokrenut projekat „Njegujmo srpski jezik“
Na inicijativu Vlade Srpske i Vlade Srbije, Predstavništvo RS u Austriji pokrenulo je u maju 2018. godine projekat „Njegujmo srpski jezik“.

Projekat bi se sprovodio na teritoriji cijele Austrije i cilj mu je pružanje podrške postojećim školama srpskog jezika u Austriji.

Od Ministarstva prosvjete i kulture RS zatražen je prijedlog plana i programa koji bi bio uvršten u buduće planove škola srpskog jezika u Austriji, s obzirom na to da je plan RS i Srbije realizacija zajedničkih nastavnih planova i programa za nacionalne predmete i jezik.