"Gotovo da se može reći da sve što je zaista bitno u dijabetesu predstavlja zapravo kardiovaskularne probleme. Tako osobe s dijabetesom imaju dva do četiri puta veću vjerovatnoću da će umrijeti od infarkta miokarda (srčanog udara) nego osobe bez dijabetesa. Osobe s dijabetesom imaju dva do četiri puta veću vjerovatnoću da će dobiti moždani udar u odnosu na osobe bez dijabetesa", rekao je Čaluk.

Prema njegovim riječima, kardiovaskularne bolesti su i na takozvanim perifernim krvnim žilama posljedica nedovoljno regulisanog dijabetesa, što je nekad povezano i s potrebom za amputacijama ekstremiteta.

NN: Koji su Vaši savjeti kako se može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti?

ČALUK: Za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti kod osoba s dijabetesom neophodna je, prije svega, redovna kontrola visine glukoze u krvi, što može drastično da umanji rizik od infarkta, moždanog udara, sljepila, amputacije ekstremiteta i slično.

Važna preporuka za osobe s dijabetesom svakako je fizička aktivnost. Poznato je da rekreacija, sport, pa i samo brže hodanje imaju blagotvorne efekte na snižavanje glukoze u krvi. Fizička aktivnost djeluje pozitivno i na kardiovaskularni sistem tako što povećava srčanu rezervu, održava elastičnost krvnih žila, smanjuje krvni tlak, snižava puls, smanjuje rizik od srčanog udara, itd.

NN: Da li kilaža utiče na dijabetes?

ČALUK: Dijabetes tipa 2 često je ozbiljna komplikacija usljed prekomjerne tjelesne težine, jer velike količine deponirane masti kod gojaznih osoba mijenjaju metabolizam i uzrokuju otpornost na djelovanje insulina. Tako je i za prevenciju nastanka dijabetesa 2, ali i za njegovo bolje liječenje ako se već pojavio neophodno smršati ako je u pitanju osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.

NN: Da li postoje još neke navike kod ljudi osim prekomjernog konzumiranja hrane koje bi mogle negativno da utiču na dijabetes?

ČALUK: Posebno opasna je loša navika pušenja, kako u općoj populaciji, tako i naročito među osobama s dijabetesom. Pušači imaju višestruko veće rizike od nepušača da dobiju infarkt, moždani udar ili amputaciju ekstremiteta, a ako su već operirani na srcu ili imaju ugrađene koronarne stentove, pušenje drastično podiže rizik od začepljavanja premosnica (bypassa) i stentova. Stoga je imperativ i obustava duhana.

NN: Koliku ulogu igra holesterol kada je riječ o ovoj bolesti?

ČALUK: Zbog povećane sklonosti osoba s dijabetesom da odlažu holesterol u zidove krvnih žila, visina holesterola koja je dozvoljena u dijabetesu je vrlo strogo definirana. Stoga se ovim osobama više nastoji smanjiti visina holesterola na niže vrijednosti nego što je to slučaj s osobama koje nemaju dijabetes.

Takođe, visoki krvni tlak (hipertenzija) česta je pojava u dijabetesu, a već rečene promjene u krvnim žilama bivaju dodatno otežane hipertenzijom, te je i visina krvnog tlaka kojeg nastojimo postići u dijabetesu niža nego za osobe bez dijabetesa, tj. kontrola krvnog tlaka je u dijabetesu znatno postrožena. Ovim se čuva i funkcija bubrega, koja se dugogodišnjim dijabetesom može znatno oštetiti. U ovom kontekstu, pored lijekova, neophodna je i neslana hrana koja znatno može doprinijeti boljoj kontroli tlaka.

NN: Da li nedovoljna informisanost pacijenata predstavlja problem te da li može dovesti do komplikacija?

ČALUK: Pacijenti s dijabetesom su gotovo u pravilu sasvim nesvjesni velikog rizika koji im prijeti od kardiovaskularnih komplikacija. Rijetki su adekvatno zdravstveno osviješteni, educirani i svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se nalaze. Poenta stroge kontrole dijabetesa i stroge kontrole visine šećera u krvi, visine krvnog tlaka i holesterola u dijabetesu upravo je u smanjenju kardiovaskularnog rizika. Prosječna kontrola dijabetesa (a to zapravo znači nedovoljno dobra kontrola) rezultuje time da npr. osobe s dijabetesom 2 životne dobi 50 godina u prosjeku žive oko osam i po godina kraće nego prosječni pedesetogodišnjaci bez dijabetesa.

NN: Da li to podrazumijeva da bi pacijenti koji su oboljeli od dijabetesa jednako trebalo da posjećuju kardiologa kao i endokrinologa?

ČALUK: Osobe s dijabetesom gotovo da su predodređene da imaju kardiovaskularne komplikacije i stoga je važno da imaju redovne kardiološke kontrole. Iako se nekad ne mogu spriječiti, redovnim pregledima kardiovaskularne komplikacije se svakako mogu odgoditi, ublažiti ili liječiti efikasnije. Život se može produžiti i učiniti kvalitetnijim uz adekvatno kardiološko zbrinjavanje osoba s dijabetesom, a naročito uz adekvatnu kardiovaskularnu prevenciju.

Za razliku od prosječne populacije, u dijabetesu nekad i sama prevencija mora obuhvatiti uključivanje konkretnih lijekova. Stoga je još jednom važno naglasiti da osoba s dijabetesom mora biti pod kontrolom kardiologa jednako kao što mora biti pod kontrolom endokrinologa/dijabetologa.