U Deklaraciji se navodi da je potrebno pristupiti takozvanoj briselskoj nadogradnji dejtonskog temelja, odnosno, ustavnim, zakonskim i institucionalnim promjenama na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti i legitimnog političkog predstavljanja, kako je navedeno u rezolucijama Evropskog parlamenta iz 2014. i 2017 godine.

Iz HNS navode da je to neophodno kako bi BiH mogla nastaviti i uspješno završiti svoj evroatlantski put, odnosno postati punopravna članica EU i NATO-a.

U tekstu se pojašnjava da to podrazumijeva novu i racionalniju administrativno-teritorijalnu organizaciju zemlje koja će na jednak način uvažiti sva tri konstitutivna naroda dosljednom operacionalizacijom načela iz preambule dejtonskog Ustava o konstitutivnosti naroda.

U Deklaraciji se navodi da su naknadne izmjene Ustava BiH od OHR-a dovele u pitanje Ustav i dejtonsku BiH, hrvatsku konstitutivnost u BiH, a Hrvate stavile u podređenu i neravnopravnu ustavnu, institucionalnu i političku poziciju u odnosu na Bošnjake i Srbe.

HNS ocjenjuje da je dejtonska BiH neostvarena zemlja u dubokoj ustavnoj, institucionalnoj i političkoj krizi.

U tački Deklaracije pod nazivom "Evropeizacija Dejtona - Briselska nadogradnja" navodi se da glavne uzroke nefunkcionalnosti i nestabilnosti dejtonske BiH treba tražiti u unutarističkim i separatističkim ciljevima, koji su suprotstavljeni osnovnim dejtonskim načelima i modelima.

U Deklaraciji HNS-a, koja se sastoji od seda tačaka, navodi se da su evroatlantske integracije strateški cilj hrvatskog naroda u BiH.

"BiH je naša domovina – nezavisna, cjelovita, stabilna i prosperitetna, kao optimalan okvir za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa", navodi se u Deklaraciji.

HNS u Deklaraciji odbacuje kvalifikacije Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu koje se, kako se navodi, neosnovano i nepravedno pripisuju Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću odbrane.

"Takva zlonamjerna kvalifikacija se, nažalost, koristi za pokušaj ostvarenja ratnih ciljeva jedne od strana u ratu u BiH i eliminisanja hrvatskog naroda kao političkog subjekta u BiH", navodi se u tekstu.

U Deklaraciji se naglašava da je "politička stabilnost i vladavina prava - temelj privrednog razvoja i demografske obnove".

U Deklaraciji su navedene smjernice za djelovanje HNS-a, čija je primarna svrha okupljanje i koordinisano zajedničko djelovanje svih političkih subjekata u BiH sa hrvatskim predznakom, a s ciljem postizanje pune konstitutivnosti i ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH sa druga dva konstitutivna naroda.

U smjernicama su, kao prioriteti, navedeni izmjene Ustava u skladu sa načelima ove deklaracije, izmjene Izbornog zakona BiH, sprovođenje odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na grad Mostar, podrška postojećim i pokretanje novih javnih medija na hrvatskom jeziku, uključujući i Javni RTV servis.

Među smjernicama je i dalja internacionalizacija hrvatskog pitanja u BiH, uključujući i institucionalno povezivanje Hrvatskom i Hrvatima u svijetu, nastavak programskog povezivanja i osnaživanja obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija, reforma poreskog sistema s ciljem pravednijeg prikupljanja i raspodjele javnih prihoda i jačanje privredne pozicije.

HNS je u smjernicama za svoj rad naveo i rješavanje problema iseljavanja i demografske obnove.

Dragana Čovića ponovo je izabran za predsjednika HNS-a. HNS je izabrao i članove Suda časti, a tajnim glasanjem biće izabrano i Predsjedništvo HNS-a koje čini 14 članova.