Dokumenti su objavljeni na osnovu ukaza američkog predsjednika Donalda Trampa i mogu se preuzeti sa internet stranice Nacionalnog arhiva SAD.

Materijala je mnogo i nije u najboljem stanju, tako da će istraživačima biti potrebno neko vrijeme da izvuku zaključke. 

Prema dosad objavljenim analizama, ne djeluje da se kose sa zvaničnom verzijom događaja, mada jedan navodni iskaz upliće frakciju CIA.

Datoteke se sastoje od više od 31.000 stranica, objavljeno je do utorka na veb-stranici američke Nacionalne uprave za arhive i dokumente.

Dokumenti sadrže detalje o Kenedijevom ubistvu, koje je tema spekulacija širom svijeta i koje je izrodilo brojne teorije zavjere, uključujući umiješanost više atentatora, mafije, Sovjetskog Saveza, Kube i drugih zemalja.

Ranije je objavljeno više od šest miliona stranica raznih zapisa, fotografija, filmova, audio-snimaka i artefakata u vezi sa atentatom, prenijela je novinska agencija AP.

Atentat je izveden 22. novembra 1963. kada je Kenedi zajedno sa prvom damom Džeklin bio u posjeti Dalasu. 

Pucnji su odjeknuli iz zgrade Teksaškog skladišta školskih knjiga, pogodivši predsjednika u glavu. Inače, Osvald je bio američki marinac koje je prebjegao na sovjetsku stranu, a bio je oženjen Marinom Nikolajevnom Osvald, državljankom SSSR.

Policija je tada uhapsila 24-godišnjeg Osvalda, koji se pozicionirao sa snajperskog stuba na šestom spratu zgrade. Međutim, dva dana kasnije vlasnik jednog noćnog kluba Džek Rubi upucao je Osvalda tokom transporta u zatvor.

Iako je Vorenova komisija godinu dana kasnije zaključila da je Osvald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri, pojavile su se teorije koje su dovodile u pitanje nalaze Komisije.

Robert F. Kenedi Mlađi, koji je dio Trampove administracije, u intervjuu 2023. godine tvrdio je da postoje "nevjerovatni dokazi" da je CIA umiješana u ubistvo njegovog ujaka, pisao je "New York Times".

U intervjuu za Fox News on je dalje tvrdio da je Alen V. Duls, direktor CIA kojeg je otpustio predsjednik Džon F. Kenedi, pomogao da se prikriju dokazi o umiješanosti špijunske agencije dok je radio u Vorenovoj komisiji, navodi se u izvještaju.

Neki od novoobjavljenih dokumenata kraći su od pet stranica, a kako navodi "New York Times" zamagljeni su i "izuzetno teški za čitanje jer su loše očuvani ili loše fotokopirani".

U spisima se pominje izvjesni Geri, odnosno Džon Geret Anderhil, kao bivši špijun za vrijeme Drugog svjetskog rata.

The CIA killed JFK.

#jfkfiles #jfkassassination #jfk pic.twitter.com/LHMftmMHtv

— Good Morning UFO (@goodmorningufo) March 19, 2025

"Dan nakon ubistva JFK-a Anderhil je napustio Vašington u žurbi. Kasno naveče došao je u dom svojih prijatelja u Nju Džerzi, uznemiren. 'Mala grupa unutar CIA odgovorna je za ubistvo Kenedija', govorio je.

Tvrdio je da se boji za život i rekao da će najvjerovatnije morati da napusti zemlju", stoji u izvještaju s pečatom od 19. jula 1967. godine.

Dodaje se da je šest mjeseci kasnije pronađen mrtav, s ranom od metka. 

"Utvrđeno je da se radi o samoubistvu. Anderhil je bio američki obavještajac u Drugom svjetskom ratu. Utvrdili smo da je bio u bliskim odnosima s mnogim visokopozicioniranim ljudima u Pentagonu, te u CIA.

Bio je jedan od undercover ljudi CIA za posebne operacije", navodi se u izvještaju.

Kako se dodaje, bio je "prijatelj sa Samjuelom Kamingsom iz 'Interarmcoa', prodavačem oružja koji isporučuje oružje i za CIA". 

"Takođe, 'Interarmco' isporučuje oružje za 'Klein's Sporting Goods of Chicago', odakle je Osvald naručio pušku Carcao kojom je izveo atentat", stoji u izvještaju od 1967. godine. 

Prema dosijeima JFK-a, prijatelji kod kojih je Anderhil otišao opisali su ga kao trijeznog, ali potresenog.

"Kažu da je ubistvo Kenedija pripisao CIA, koja se bavila unosnim reketom u trgovini oružjem, narkoticima i drugim krijumčarenjem, kao i manipulacijama političkim intrigama kako bi služila sopstvenim ciljevima", stoji u izveštaju. 

Dokumenti objavljeni u ovoj turi, za razliku od prethodnih, nisu kategorisani niti predstavljeni na bilo koji organizovan način. 

Neki su verzije papira koji su već objavljeni u javnosti, dok drugi nisu imali očiglednu vezu sa atentatom, naglašava "New York Times".

Džeferson Morli, potpredsjednik Fondacije "Meri Ferel", skladišta datoteka u vezi sa atentatom, rekao je u izjavi objavljenoj na društvenoj mreži X da je objavljivanje ohrabrujući početak. 

Dodao je da je veliki dio "pretjerane povjerljivosti trivijalnih informacija" eliminisan iz dokumenata.

Nacionalni arhiv je na svojoj veb-stranici saopštio da će, u skladu sa predsjednikovim ukazom, objavljivanje obuhvatiti sve zapise koji su prethodno zadržani za klasifikaciju. 

Međutim, Morli dodaje da ono što je objavljeno u utorak naveče ne uključuje dvije trećine obećanih fajlova, bilo koje od nedavno otkrivenih dosijea FBI-ja, ili 500 zapisa Poreske službe.

Mnogi dokumenti tiču se rada istražilaca koji su nastojali da više saznaju o vremenu koje je atentator Li Harvi Osvald proveo u Sovjetskom Savezu, kao i njegovom kretanju u mjesecima prije atentata na Kenedija u Dalasu 22. novembra 1963.

Fajlovi prema izvještaju AP-a uključuju i dopis sa CIA štabom u Sankt Peterburgu iz novembra 1991, u kojem se kaže da se ranije tog mjeseca jedan službenik CIA sprijateljio sa profesorom iz SAD, koji je živio u ruskom gradu, a koji je tom zvaničniku rekao za prijatelja, koji je radio za KGB.

KGB je obavještajna i bezbjednosna agencija Sovjetskog Saveza, koja je stvorena 1954. da, prema opisu enciklopedije "Britanika", služi kao "mač i štit Komunističke partije".

U dopisu se, prema izvještaju AP-a, navodi da je zvaničnik KGB-a pregledao pet debelih tomova dosijea o Osvaldu i da je uvjeren da Osvald nikada nije bio agent pod kontrolom KGB-a.

U dopisu se dodaje da je, kako je Osvald opisan u dosijeima, zvaničnik KGB-a sumnjao "da bi bilo ko mogao da kontroliše Osvalda, ali je primijetio da ga je KGB pažljivo i stalno posmatrao dok je bio u SSSR". Takođe je navedeno da u dosijeu stoji da je Osvald bio loš strijelac kada je pokušao da gađa mete u Sovjetskom Savezu.

Jedan od dopisa sastoji se od rezimiranog razgovora između člana višeg i šefa odjeljenja CIA u Helsinkiju u vezi sa kompletnom agendom Osvaldovog boravka u Finskoj u oktobru 1959, uključujući njegov kontakt sa tamošnjim sovjetskim konzulatom, prenosi Euronews.

Zanimljivo je i da jedan od dokumenata sadrži isječak iz novinskog članka pod naslovom "Ubistvo Kenedija i tajne službe SAD", koji je objavljen 7. marta 1964. godine i sugeriše da je "Agencija organizovala ubistvo predsjednika Kenedija".