Nova pandemijska paradigma

U trci za razvoj vakcine za okončanje pandemije COVID-19, vlade, humanitarne organizacije i velike farmaceutske kompanije ulažu milijarde dolara s izuzetno malim šansama za uspjeh, ističe Rojters (Reuters) – testiranja se ubrzavaju bez garancija za uspjeh, prave se proizvodni kapaciteti za vakcine s malim šansama da budu odobrene, dok se već primaju narudžbine za vakcine koje imaju male šanse da uopšte budu proizvedene.

To je nova pandemijska paradigma, fokusirana na brzinu i opterećena rizicima, naglašava Rojters i ukazuje da u prosjeku samo šest odsto kandidata za vakcine završi na tržištu, često posle višegodišnjeg procesa u kojem velike investicije dolaze tek kada testiranja pokažu da bi proizvod mogao biti djelotvoran. Sada su tradicionalna pravila razvoja lijekova i vakcina stavljena po strani s virusom od kojeg je do nedelje, 26. aprila, zaraženo skoro 2,9 miliona, dok je umrlo više od 203.000 ljudi.

Cilj je da se vakcina nađe, isproba i napravi u stotinama miliona doza za 12 do 18 mjeseci. Farmaceutske kompanije, vlade i investitori povećali su zbog toga svoja rizična ulaganja na neviđene nivoe, ukazuje Rojters i navodi da među više od 30 šefova farmaceutskih kompanija, vladinih zvaničnika i stručnjaka za pandemije s kojima je razgovarano postoji saglasnost da su rizici neophodni da bi se obezbijedilo ne samo brz razvoj vakcine, već i da bude spremna za distribuciju čim bude odobrena.

Čak i među projektima koji najviše ohrabruju, šanse za uspjeh su veoma male, međutim, kako navodi Rojters, za kompanije pored rizika postoje i koristi, iako neki farmaceutski giganti kažu da u početku planiraju da daju vakcine bez profita, da bi zaradili kasnije ako budu bile potrebne sezonske vakcine ili ako zemlje budu pravile zalihe, a imaju i priliku da poprave svoju reputaciju.

Stručnjaci s kojima je razgovarao Rojters, kažu da i kada se bude pokazala efikasnost vakcine, postoji mogućnost da ih neće biti dovoljno. Oni ukazuju da bi vakcinisanje ključnih dijelova stanovništva – zdravstvenih radnika, starijih i ljudi s drugim medicinskim problemima – brže zaustavilo pandemiju i oživjelo privrede, ali da postoji mogućnost reprize prethodne pandemije, H1N1 2009, kada su bogate zemlje pravile zalihe, praktično monopolizujući globalno snabdijevanje vakcinama.

Ako se to ponovi, upozoravaju stručnjaci, žarišta infekcije će nastaviti da se pojavljuju, s potencijalom da izbiju novi talasi bolesti.

"Niko neće biti bezbijedan dok svi ne budu bezbijedni"

Ujedinjene nacije (UN) su u petak, 24. aprila udružile snage sa svjetskim liderima i privatnim sektorom u inicijativi za ubrzani razvoj vakcina i liječenja COVID-19, ali i da se svima obezbijedi pristup kada budu dostupni, navodi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Šef Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus rekao je na virtuelnom sastanku da je riječ o ključnoj saradnji za ubrzanje razvoja, proizvodnje i pravične distribucije vakcina, dijagnostifikovanja i liječenje.

"Ujedinjeni možemo pobijediti ovaj virus", rekao je Gebrejesus na skupu koji su organizovali francuski predsednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) i Melinda Gejts iz Bill i Melinda Gejts fondacije (Bill and Melinda Gates Foundation).

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš (Guterres) rekao je da "niko neće biti bezbijedan dok svi ne budu bezbijedni". "Ne vakcine ili liječenje za jednu zemlju ili jedan region ili jednu polovnu svijeta, već vakcine i liječenje koji su pristupačni, bezbijedni, efikasni, lake za davanje i univerzalno dostupni svima, svugde", rekao je on.

Na događaju je objavljeno malo malo konkretnih detalja kako će inicijativa biti sprovedena, ukazuje AFP.

Markon je pozvao da vakcine, kada budu napravljene, budu dostupne svuda, uključujući najranjivije zemlje, dok je Piter Sends (Peter Sands) iz Globalnog fonda (Global Fund) rekao je da se lekcija AIDS-a mora naučiti, ukazujući da su milioni umrli prije nego što su antiretroviralni lijekovi bili široko dostupni,

"Vakcinacioni nacionalizam"

Vlade sada moraju početi da rade na etičkoj i pravičnoj globalnoj distribuciji vakcina, što, prema upozorenjima stručnjaka, neće biti lako, ocjenjuje Obzerver (The Onserver), sestrinski nedeljni list Gardijana (The Guardian), ukazujući da postoji opasnost da pojedine zemlje zabrane izvoz vakcina.

Sada, s vakcinama kao jednim od rijetkih mogućih izlaza iz krize korona virusa, strahovi od "vakcinacionog nacionalizma" već rastu, ističe list i ukazuje da dok svaki korak u pravljenju, testiranju i masovnoj proizvodnji vakcina predstavlja epski izazovi, političke i etičke rasprave za njihovu potonju distribuciju dodaju još jedan.

Vlade su već suočene s pitanjima kako da dođu na početak reda, kako će neke eventualne vakcine biti dijeljene, da li će ići onome ko ponudi više i šta će spriječiti vlade da zabranjuju izvoz vakcina. U petak su se okupili svjetski lideri i šefovi farmaceutskih kompanije u inicijativi SZO da se obezbijedi pravično liječenje i dijeljenje vakcina širom svijeta, ali su, kako ističe Obzerver, bili upadljivi izostanci sa skupa – SAD, Kine, Rusije i Indije.

Neke zemlje će pokušati da iskoriste "dogovore o naručivanju unaprijed" da obezbijede snabdijevanje, plaćajući proizvođačima potencijalnih vakcina uz rizik da ne nikada ne budu napravljene, piše list i ističe da takvi dogovori obezbjeđuju sredstva za istraživanja, ali da ne postoji sistem kojim bi regulisao njihov uticaj na pravičnu distribuciju vakcina.

Iako postoje organizacije koje rade na pravičnoj distribuciji vakcina, stručnjaci, kako navodi list, ukazuju da je teško zamisliti kako SZO američkom predsedniku Donaldu Trampu (Trump) kaže da može dobiti samo deseti dio vakcina potrebnih SAD, kao i da će on nastojati da obezbijedi vakcine potrebne njegovoj zemlje, a da neće dopustiti da one budu izvezene.