Društvo
03.03.2024.
20:47
Da li će ulazak u NATO uticati na širenje sukoba: Švedska na prvoj liniji
Izvor: Glas Srpske
0
Podijeli
Švedska, koja nije bila u ratu od 1814. godine, tačnije 210 godina, početkom ove sedmice postala je 32. članica NATO-a. Zahtjev za članstvo predat je u maju prošle godine i to zbog rusko-ukrajinskog sukoba, koji je prethodnog vikenda ušao u treću godinu.
Da li će ta nordijska zemlja pristupanjem ovom vojno-političkom savezu izložiti sebe i svoje građane opasnosti od mogućeg produbljenja krize, odnosno sukoba na istoku, vojno-politički analitičari za sada ne mogu prognozirati, ali navode da je ono što je i više nego jasno jeste da su se Šveđani sada našli na prvoj liniji vatre prema Rusiji.
Za NATO je bez ikakve sumnje najvažniji geopolitički položaj Švedske jer sada, kada je ta zemlja postala njihova članica, čitav sjeveroistočni dio Evrope je u Alijansi.
Pritisci
Parlament Mađarske odobrio je početkom ove sedmice pristupanje Švedske NATO-u i time uklonio i posljednju prepreku u istorijskom koraku te nordijske zemlje nakon decenija neutralnosti.
Članstvo Švedske u NATO-u podržalo je 188 poslanika u mađarskom parlamentu, dok ih je šestoro bilo protiv, a niko nije bio suzdržan.
Pristupanje Švedske, koja nije bila u ratu od 1814. godine, kao i Finske, prema riječima evropskih zvaničnika, najznačajnije je proširenje NATO-a od njegovog približavanja istočnoj Evropi devedesetih godina.
Finska je postala članica NATO-a prošle godine, ali Švedska je bila u čekaonici jer su Turska i Mađarska, zemlje koje održavaju bolje odnose s Rusijom nego ostale članice NATO-a predvođene Sjedinjenim Državama, imale prigovore.
Vojni analitičar Mitar Kovač smatra da je Mađarska trpjela teške pritiske SAD prije svega, ali i nekih drugih vodećih članica Evropske unije da Finska i Švedska postanu članice NATO-a u prvom pojasu prema Ruskoj Federaciji.
- Oni su jednostavno uspjeli da prepariraju i javno mnjenje Švedske da nakon što su više od 200 godina bili u lagodnoj poziciji i neutralni, uđu u vojno-politički savez. I to baš u ovom vremenu, kada ukrajinska kriza dobija svoj maksimum, kada se mogu naći kao meta i kao država i kao njene instalacije koje bi se stavile u službu NATO infrastrukture u tom prvom pojasu - kazao je “Glasu Srpske” Kovač i dodao da je time Švedska sebe izložila kao državu u prvoj liniji vatre prema Ruskoj Federaciji.
Smatra da to dugoročno nije pametna niti strateški odmjerena odluka, pogotovo ako se konflikt iz Ukrajine preseli na druga rubna područja, prije svega na baltičke države, odnosno Poljsku, Rumuniju i ostale zemlje.
- Neće se u tom odnosu ništa odmah promijeniti. Rusija će pomno kroz obavještajne strukture pratiti da li će, kada i u kom smislu NATO, prije svega ove vodeće zemlje, odnosno Sjedinjene Američke Države instalirati neke ofanzivne sisteme kojima bi se mogli ugroziti dijelovi Rusije. Tu mislim prije svega na rakete srednjeg i dugog dometa ili da će se dio takozvanog protivraketnog štita, pored Rumunije i Poljske, preseliti na njenu teritoriju - naveo je Kovač.
Smatra da bi to duboko uzdrmalo civilno društvo u Švedskoj te da bi pokušaji pristrasne saradnje sa Amerikom mogli donijeti nemire u samoj državi.
- To sve u konačnici može dovesti do donošenja odluke o zabrani instaliranja tih ofanzivnih sistema pa i takozvanog poslijeraketnog štita na njenoj teritoriji, a da ostanu formalno članica NATO pakta - zaključio je Kovač.
Moderna vojska
Prema riječima general-majora u penziji i bivšeg načelnika Uprave za strategijsko planiranje Vojske Srbije Božidara Force, ulazak Švedske u NATO bio je najavljen i očekivan.
- Ona je već nekoliko godina, iako nije bila članica NATO-a, bila dobar partner na terenu Alijanse. Švedska je bila neutralna zemlja. Međutim, njena neutralnost kao i nekih drugih zemalja u Evropi, među kojima su Austrija, Finska, Švajcarska i Srbija, imala je različite modalitete - kazao je “Glasu” Forca.
Švajcarskoj je jedino priznata neutralnost u međunarodnim dokumentima, dok je Austriji naređena neutralnost od strane Sovjetskog Saveza i velikih sila.
- Finska je sporazumom sa Rusijom postala neutralna, jer se bojala Rusije iako je sporazum podrazumevao da će Sovjetski Savez braniti Finsku ako je neko napadne, ali u tom sporazumu nije bilo šta će biti ako Sovjetski Savez napadne Finsku - rekao je Forca.
Švedska neutralnost, naglašava Forca, je bila takozvana prećutna.
- Ona nije svojim dokumentima, kao što su to uradile Finska, Austrija i Švajcarska, utvrdila neutralnost, nego je ona kao takva bila prećutna. Međutim, unazad nekoliko godina Švedska je vrlo aktivna. Prvo, kada je ušla u Evropsku uniju 1995. godine narušili su svoju neutralnost, a unazad nekoliko godina je vrlo aktivna kada su u pitanju operacije NATO-a, pre svega kada je u pitanju Avganistan i “afričko proljeće”. Tako da je bilo pitanje dana kada će Švedska postati članica NATO-a - poručio je Forca.
U samoj Švedskoj, podsjeća on, bilo je otpora socijalista koji su govorili da nikada ta zemlja neće postati članica NATO-a.
- Realnost je išla sasvim na drugu stranu. Verovatno ili gotovo sigurno, ulasku Švedske u NATO najviše je doprineo i sukob u Ukrajini - poručio je Forca.
Posmatrajući šta je Švedska za NATO, on naglašava da je riječ o maloj državi koja ima 38.000 vojnika, ali izuzetno modernu vojsku.
- Ta zemlja ima razvijeno vazduhoplovstvo i mornaricu. Međutim, više je tu za NATO značajan geopolitički položaj Švedske jer sada kada je ta zemlja postala članica Alijanse, severoistočni deo Evrope je ceo u NATO-u. Praktično, Rusija je okružena, a Švedska posebno doprinosi kontroli Baltičkog mora - naveo je Forca.
Što se tiče samog doprinosa NATO-a Švedskoj, Forca naglašava da je njihov stav da će samim tim ojačati svoju bezbjednost i odbranu u uslovima navodne velike ruske prijetnje.
- Svakako da ovaj potez Švedske nije dobar geopolitički i bezbednosno posmatrano kada je Rusija u pitanju. To samo po sebi ne mora da znači da će Rusija i Švedska ući u neko neprijateljstvo, jer to Rusija ne želi ni sa jednom NATO zemljom, pa ni Švedskom - kazao je Forca.
Svakako da Rusija, naglašava on, ne podržava ulazak Švedske u NATO, te poručuje da će to bez sumnje biti jedan kamen spoticanja kada su u pitanju bilateralni politički odnosi koji su sada prekinuti.
- Rusija će morati da se preorijentiše jer za njih je Kaljingrad od neizmerne važnosti, a on je najbliži Briselu i sada to područje brzo može da bude presečeno i preko Baltičkog mora. Zbog toga će Rusija morati da odgovori na to, verovatno stacioniranjem jačih kapaciteta u Kaljingradu - zaključio je Forca koji smatra da će uslijediti otopljavanje odnosa sa Evropskom unijom, te da će Rusija, prije svega, pokušati da se primakne Njemačkoj jer samo povratkom geoekonomije može da bude riješen sukob u Ukrajini.
NATO sprema udare
S druge strane, predsjednik Rusije Vladimir Putin je u svom posljednjem obraćanju naveo da NATO sprema udare na Rusiju te da će posljedice biti tragične.
- Zapad pokušava da nas uvuče u trku u naoružanju sličnu hladnom ratu. Zapadna Rusija mora biti propisno zaštićena nakon proširenja NATO-a na Švedsku i Finsku - rekao je Putin i dodao da potrošnja za odbranu u Rusiji iznosi 13 odsto BDP-a.
Takođe, naveo je da se snage NATO-a spremaju da udare na njihovu teritoriju te da će koristiti najefikasnija sredstva za to.
- Sudbina bilo koje zemlje koja napadne Rusiju mogla bi biti “mnogo tragičnija” od bilo čega sa čime bi se Rusija mogla suočiti. Zapadne zemlje misle da su “glavne”. Rusofobija zasljepljuje ljude i lišava ih racionalnih sposobnosti. Bez Rusije nema čvrstog mira u svijetu - rekao je Putin.
Takođe, osvrnuo se i na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da zemlje koje pružaju pomoć Ukrajini ne treba da isključe mogućnost slanja svojih trupa u Ukrajinu, te poručio da će posljedice po one koji stignu na front biti “tragične”.
- Sjećamo se sudbine onih koji su slali vojsku na teritoriju naše zemlje. Oni moraju da shvate da mi imamo oružje koje može da uništava ciljeve na njihovoj teritoriji. To su ljudi koji nisu prošli kroz teška iskušenja. Oni su zaboravili šta je to rat, misle da je to crtani film - poručio je Putin.
Mig iz Turske
Turska, koja je članica NATO-a više od 70 godina, u prvi mah iznijela je niz prigovora na zahtjev Švedske i Finske te su ih optužili i da tolerišu pa čak i podržavaju terorističke organizacije, uključujući PKK i terorističku organizaciju FETO, grupu koja stoji iza pokušaja puča u Turskoj 15. jula 2016. godine.
Međutim, u junu prošle godine Turska je sa tim nordijskim državama potpisala memorandum na samitu NATO-a kako bi se posvetili legitimnim i bezbjednosnim zabrinutostima Ankare, otvarajući time i put njihovom konačnom članstvu u Alijansi. Nakon pregovora Turska je lani dala zeleno svjetlo za pristupanje Finske u NATO, a početkom ove godine to je uradila isto i za Švedsku.