Podaci za 2020. godinu još uvijek nisu dostupni, a iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore su rekli da se ovaj broj kreće oko 20 posto, mada rok za vakcinisanje djece rođene 2020. godine još traje.

 

„Udio nevakcinisane i protiv morbila nezaštićene djece predškolskog uzrasta u Crnoj Gori procjenjen je na preko 30 posto ili preko 11.000 djece, dakle polako se stiču uslovi za epidemiju morbila, za koju je u suštini neophodna samo pojava virusa“, odgovorili su iz Instituta na pitanja Radija Slobodna Evropa (RSE).

 

Komentarišući eventualni „sudar“ dvije epidemije – aktuelne korona virusa i malih boginja, iz Instituta navode da bi zdravstveni sistem bilo koje države to teško podnio.

 

„Posebno imajući u vidu da se ove dvije zarazne bolesti u težim formama javljaju u dva potpuno različita životna doba, dok pogađa starije, morbili pogađaju dječiju populaciju. Sama ova činjenica ukazuje da bi svi elementi zdravstvenog sistema bili nategnuti do krajnjih granica ako bi do masovnijeg obolijevanja došlo istovremeno“, zaključili su iz Instituta.

 

Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, rekao je za RSE da pandemija korona virusa predstavlja dodatnu prepreku za MMR vakcinaciju:

 

„Mjere opšteg zatvaranja, organičenja u pogledu transporta, strah od infekcije korona virusom - faktori su koji su doprinijeli tome da roditelji odlažu rutinsku imunizaciju djece. Ne smijemo dozvoliti da naša borba protiv jedne smrtonosne bolesti bude nauštrb naše borbe protiv druge. Stoga UNICEF poziva zdravstvene vlasti da pod hitno sprovedu kampanju imunizacije za sve bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom, čak i tokom perioda COVID-a-19“.

 

Santander kaže da bi epidemija malih boginja, uz sve ostalo, socio-ekonomski ozbiljno ugrozila Crnu Goru:

 

„Neočekivani zdravstveni troškovi porodica oboljele djece, a posebno porodica koje su ekonomski gledano najugroženije, doveli bi do porasta siromaštva djece. U zavisnosti od razmjera epidemije, dugoročni efeki iste imali bi negativan uticaj na pokazatelje sveobuhvatnog razvoja djeteta”, rekao je Santander.

 

Sagovornica RSE koja je tražila da bude anonimna, navodi da vakcinaciju mlađeg djeteta koje u maju puni dvije godine, odlaže zbog povećanog broja djece sa poremećajima autizma u okruženju.

 

“Imam primjer djece gdje je do vakcinacije MMR vakcinom razvoj tekao uredno, zato želim da sačekam da se govor mog djeteta razvije što bolje, kao i da bude potpuno zdravo”, rekla je ona.

 

Ona je navela i da su roditelji u Crnoj Gori zbunjeni činjenicom da postoje dvije različite struje, prije svega kod ljekara, po pitanju vakcinacije:

 

“Zašto među strukom ima toliko neujednačenih mišljenja? To nas tjera da ‘guglamo’ i sa sumnjom i strahom pristupamo vakcinaciji, oslanjajući se na različite izvore, umjesto da sa potpunim povjerenjem odvedemo dijete po kalendaru vakcinacije na svaku vakcinu, pa i MMR. Nisam antivakser, ali ne mogu reći ni da sam bez sumnje kad je moje dijete u pitanju”.

 

Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti vakcinacija protiv malih boginja je obavezna, a nevakcinisanje kažnjivo od 100 do 2.000 eura. Vakcinišu se djeca starosti od 12 do 15 mjeseci života.

 

Druga sagovornica iz Ulcinja, koja je takođe tražila da bude anonimna, jedna je od onih roditelja koji su platili kaznu jer su odbili vakcinaciju djeteta. U njenom slučaju radilo se o odlaganju.

 

“Odložila sam vakcinaciju djeteta zbog komplikacija pri porođaju. Poželjela sam da pustim dijete da se prvo razvije do svoje druge godine, pa tek tada da ga vakcinišem, dakle nisam odbila, nego odložila. Platila sam kaznu u iznosu od 100 eura”, navodi ona za RSE.

 

Iz Instituta naglašavaju da moguća epidemija malih boginja, u vrijeme kada postoji prevencija vakcinom, predstavlja potpuno neprihvatljiv civilizacijski događaj.

 

„Vakcine su postale žrtva sopstvenog uspjeha. Činjenica je da mnogi roditelji prosto ne znaju niti su imali priliku da vide i osjete razarajuću moć zaraznih bolesti upravo zbog činjenice da su bili vakcinisani protiv njih. Kada nema percepcije opasnosti od određenog stanja – nema ni preventivnog ponašanja“, objasnili su iz Instituta.

 

Uticaj „antivakserskog pokreta“ u Crnoj Gori, objašnjavaju uglavnom uticajem različitih grupa iz regiona koje podstiču konfuziju putem društvenih mreža.

 

Iz Instituta navode činjenicu da je Crna Gora malo i specifično podneblje „u kojem se glasine brzo šire i u kojima je raskid sa starom, lošom zdravstvenom kulturom gotovo nemoguć“:

 

„Iako je 21. vijek mi i dalje verujemo u nadriljekare, pokušavamo da navodnom petrolejskom vodom punom fekalnih bakterija liječimo kancer, koristimo obloge od svega i svačega za liječenje, pri čemu mnoge bolesti smatramo bezazlenim, a posebno zarazne jer živimo u uvjerenju da ‘neće one na nas’ pa čak i sada kada je smrtnost od zaraznih bolesti u doba korone – nikada veća. U modernom društvu jako je bitno poštovati podjele uloga u kojima ljekar liječi, a pjevačica pjeva. Nikako obrnuto“, odgovaraju iz Instituta na pitanja RSE.

 

Komentarišući roditelje koji odbijaju vakcinaciju svoje djece, Huan Santander iz UNICEF-a kaže da “činjenica da svi možemo tražiti informacije na internetu, ne čini od nas zdravstvene stručnjake”.

 

On navodi da moramo biti svjesni „granica svog znanja kao građana digitalnog doba i slušati ono što nam govore naučnici i zdravstveni stručnjaci, s obzirom da o medicini definitivno znaju mnogo više od nas“.

 

“Odgovornost za sprečavanje smrti zbog bolesti za koje postoje bezbjedne vakcine je i kolektivna i individualna”, naglasio je Santander.

 

Ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore Jelena Borovinić Bojović izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da za sada nema ni pomena o “sudaru” epidemija.

 

“Naravno da se Ministarstvo zdravlja, kao i kompletan zdravstveni sistem uvijek priprema na sve moguće situacije koje mogu da se dese, u tom smislu aktivno radimo na spremanju i pripremama za eventualni takav događaj, ali za paniku nema razloga u ovom trenutku”, rekla je Borovinić-Bojović.

 

Na pitanje kako Ministarstvo planira da pristupi problemu imunizacije protiv malih boginja u Crnoj Gori, Borovinić-Bojović naglašava da “u Ministarstvu zdravlja apsolutno podržavaju vakcinaciju i da se maksimalno trude da poboljšaju situaciju, koliko je to moguće”.

 

Morbili su zarazno oboljenje koje izaziva virus malih boginja i mogu se javiti u bilo kom životnom dobu, kod nevakcinisanih i osjetljivih osoba.

 

Imunitet nakon vakcinacije stvara se u više od 95 posto vakcinisanih osoba.