Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice pala 2,7 posto, na 77,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,3 posto, na 67,60 dolara.

Sve do početka oktobra cijene nafte su rasle zbog najave sankcija SAD-a na iranski naftni sektor početkom novembra, što je podržavalo strahovanja da će ponuda na svjetskim tržištima biti znatno manja nego potražnja.

No, posljednjih sedmica ta su strahovanja splasnula, među ostalim, zbog najave Saudijske Arabije da može povećati proizvodnju ako to bude potrebno.

Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih kazao je prošle sedmice da je stanje na tržištu nafte "dobro".

"Odlučićemo postoje li kakvi poremećaji u ponudi, posebno s obzirom na predstojeće sankcije Iranu. Zatim ćemo nastaviti u skladu s dosadašnjom politikom, koja predviđa podmirivanje eventualne veće potražnje kako bi kupci bili zadovoljni", rekao je Falih.

Dodao je i da ne isključuje mogućnost da Saudijska Arabija poveća proizvodnju za milion do dva miliona barela dnevno.

Amin Nasser, izvršni direktor Saudi Aramca, istakao je, pak, da zemlji treba samo tri mjeseca da dosegne maksimalni kapacitet proizvodnje od 12 miliona barela dnevno, bude li potrebno.

"Saudijski ministar energetike dao je još materijala onima koji špekulišu s padom cijena energenata", zaključio je analitičar PVM Oila Stephen Brennock.

Usporavanje rasta globalne privrede

Tržišta nafte bila su pod pritiskom i zbog oštrog pada svjetskih berzi, na kojima već sedmicama vlada nestabilnost zbog rasta kamata u SAD-u, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, napetosti između Evropske komisije i Italije zbog povećanja budžetskog deficita u toj članici evrozone...

Zbog toga je na Wall Streetu Dow Jones prošle sedmice potonuo 3, a S&P 500 indeks 4 posto.

Pad cijena nafte treće sedmice zaredom posljedica je, takođe, naznaka usporavanja rasta najvećih svjetskih privreda, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za 'crnim zlatom'.

Nakon što je nedavno objavljeno da je u trećem tromjesečju kineski bruto domaći proizvod (BDP) porastao za 6,5 posto na godišnjem nivou, najsporije od 2009. godine, prošle su sedmice uslijedile naznake usporavanja rasta u evrozoni i SAD-u.

Tako je u petak objavljeno da je američki BDP u proteklom kvartalu porastao 3,5 posto na godišnjem nivou. To je i dalje snažan rast, ali sporiji nego u prethodnom kvartalu, kada je iznosio 4,2 posto.

Ti su podaci podstakli zabrinutost da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast.

Pritisak na cijene nafte posljedica je, takođe, rasta zaliha, posebno u SAD-u. Američka proizvodnja nafte neprestano raste u proteklih deset godina i ove je godine dosegnula rekordna 11,2 milijuna barela dnevno.

Strahovanja od rasta ponude

A u petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u povećan treću sedmicu zaredom, za daljnja dva postrojenja, na ukupno 875, što je najveći broj aktivnih postrojenja od marta 2015. godine.

To znači da se u skoro vrijeme može očekivati daljnji rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najvišeg nivoa u istoriji, a time i rast zaliha.

Zbog toga je, među ostalim, saudijski predstavnik u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) Adib Al-Aama prošle sedmice poručio da bi se tržište nafte krajem godine ponovo moglo suočiti s viškom u ponudi.

"Tržište bi u četvrtom tromjesečju moglo ponovo krenuti u smjeru prekomjerne ponude, na šta upućuje rast zaliha u proteklih nekoliko sedmica", kazao je Al-Aama. Dodao je da bi se zbog toga mogla ukazati potreba za intervencijom kako bi se zalihe smanjile.

"Proširio se strah od viška u ponudi, unatoč nastavljenom padu iranskog izvoza uoči stupanja na snagu sankcija u idućem mjesecu“, kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM Oil.