Na londonskom tržištu cijena barela je prošle sedmice porasla 1,4 posto, na 84,15 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula i 86,74 dolara, novu najvišu cijenu od novembra 2014. godine.

Na američkom tržištu barel je poskupio 1,3 posto, na 74,34 dolara, takođe najviša cijena u  zadnje četiri godine.

Od polovine avgusta cijene su nafte skočile između 15 i 20 posto, što je najviše posljedica najavljenih sankcija SAD-a na iranski naftni sektor koje bi trebale stupiti na snagu 4. novembra.

Washington traži da kupci iranske nafte sasvim prekinu uvoz nafte iz te zemlje kako bi se Teheran prisililo na pregovore o novom nuklearnom sporazumu.

Još nedavno Iran je izvozio 2,7 miliona barela dnevno, što je gotovo tri posto ukupne dnevne potrošnje sirove nafte u svijetu, dok mnogi analitičari sada procjenjuju da bi iranski izvoz mogao pasti za milion barela dnevno, pa i više.

"Iranski izvoz mogao bi u novembru pasti ispod milion barela dnevno. Sada se čini da su samo Kina i Turska možda spremne rizikovati američku odmazdu zbog trgovine s Iranom", smatraju analitičari američke banke Jefferies.

Zbog očekivanja da će ponuda pasti, a potražnja ostati snažna zbog rasta globalne privrede, cijene su nafte polovinom sedmice dosegnule najviši nivo u zadnje četiri godine.

Međutim, u drugom dijelu sedmice izgubile su dio prethodnih dobitaka, među ostalim zbog poruka iz Saudijske Arabije i Rusije da će povećati proizvodnju nafte kako bi nadoknadile manjak ponude iz Irana.

Saudijska Arabija trenutno proizvodi 10,7 miliona barela dnevno, a ako to na tržištu zatreba, spremna je povećati proizvodnju za 1,3 miliona barela, poručio je saudijski princ Mohammed bin Salan.

Uz to, dok većina zemalja najavljuje da će prekinuti uvoz iz Irana, Indija je prošle sedmice poručila kako će u novembru kupiti 9 miliona barela iranske nafte.

Indijski ministar trgovine Nitin Gadkari poručio je da je njegova zemlja suočena s privrednom krizom zbog ogromnog uvoza nafte, pri čemu su cijene sve više.

Indija je treći po veličini uvoznik nafte u svijetu, uvozi više od četiri miliona barela nafte dnevno, i zajedno s Kinom spada među najveće kupce iranske nafte.

Kako će se dalje kretati cijene nafte, zavisi od razvoja situacije na tržištima.

"Cijene će vjerojatno nastaviti rasti iznad očekivanih visina. Kada dosegnu 90 dolara, očekujem odlučnu reakciju na strani ponude. Velike privrede neće dopustiti da cijene nafte dosegnu trocifrene brojke i naštete privrednom rastu", kaže strateg Commerzbanka Carsten Fritsch.

I u američkoj investicijskoj banci Goldman Sachs misle da uzlazni trend možda neće potrajati.

"Iako trenutno prevladavaju rizici koji podupiru rast cijena, fundamenti nepovezani s Iranom nisu promijenili smjer prema višim cijenama nafte. Očekujemo da će fundamenti postupno prevladati do početka 2019. kada će biti aktivirani novi rezervni kapaciteti... što navodi na zaključak da će globalno tržište konačno početkom 2019. ponovo bilježiti skromni višak", napisali su njeni analitičari u osvrtu na situaciju na tržištu.

U petak je, pak, kompanija Baker Hughes objavila da je prošloge sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u smanjen četvrti put u poslednjih pet sedmica, za dva postrojenja, na njih 861, što znači da se u skoro vrijeme ne može očekivati rast američke proizvodnje.