Četverodnevna radna sedmica koristi i radnicima i poslodavcu
Raditi četiri dana, a dobiti platu za pet radnih dana? Zvuči predobro da bi bilo istinito, no čini se da velik broj kompanija iz cijeloga svijeta koje su skratile radnu sedmicu bilježi puno veću produktivnost radnika, zaposleni su motivisaniji te je primjećen manji sindrom sagorijevanja na poslu.
"Takav način rada puno je pozitivniji kada je zdravlje posrijedi, učinak radnika je veći, a radi se samo o tome da nema radnog 'ludila' na poslu", kazao je utemeljitelj kompanije Planio iz Berlina čijih je deset zaposlenih početkom godine prešlo na četverodnevnu radnu sedmicu.
Uprava osiguravateljske kompanije Perpetual Guardian iz Novog Zelanda takođe kaže da je primjetila smanjen nivo stresa među zaposlenima, ali i njihov pojačani angažman na poslu nakon što je početkom godine isprobala četverodnevnu radnu sedmicu.
Čak i u Japanu vlada podstiče kompanije da radnicima omoguće ostanak kod kuće ponedjeljkom ujutro, premda su svi ostali prijedlozi kojima se u toj radoholičarskoj zemlji zaposlene pokušalo uvjeriti da "malo posustanu" kada je o poslu riječ, imali loš ishod.
Britansko udruženje sindikata (TUC) kompanije u cijeloj državi podstiču na prelaz na četverodnevni radnu sedmicu do kraja vijeka, što podupiru laburisti.
U TUC-u smatraju da je kraći vikend dobar način da radnici iskoriste prednosti novih tehnologija.
"Ovakav način rada smanjio bi stres 'žongliranja' između posla i porodice te bi mogao pozitivno uticati na ravnopravnost među polovima. Kompanije koje su isprobale četverodnevnu radnu sedmicu kažu da je produktivnost radnika porasla, ali i dobro raspoloženje i zdravlje zaposlenih", kaže jedna od voditeljka TUC-a Kate Bell.
Preopterećenost
Lucie Greene, stručnjak u konsultantskoj kompaniji J. Walter Thompson govori da ljudi sve češće zaziru od preopterećenosti i previše sati provedenih na poslu.
"Ljudima je previše 24-satnog digitalnog načina života. Shvataju da im mentalno zdravlje pati zbog toga što su u današnjem virtualnom svijetu konstantno 'u vezi' s poslom", kaže Greene.
Nedavna anketa u kojoj je učestvovalo 3.000 zaposlenih iz osam država, među kojima su bile SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka, pokazala je da je gotovo polovina učesnika smatrala kako je u stanju bez većih poteškoća svoj posao dovršiti u samo pet sati, ali tako da se ne prekidaju tokom obavljanja radnih zadataka.
Stvarnost je drukčija. Većina ih ima 40-satni radnu sedmicu, a SAD po broju prekovremenih sati provedenih na poslu prednjači.
"Ljudima je tehnologija neprestano nadohvat ruke i, zapravo, stalno možete raditi, na poslu i kod kuće. Ljudi zbog toga jednostavno'puknu'", kazao je izvršni direktor kompanije Future Workplace, koja je provela istraživanje, Dan Schawbel.
Programer Schulz-Hofen (36) je kazao da je na vlastitoj koži želio isprobati četverodnevnu radnu sedmicu, pošto je shvatio da mora usporiti.
"Moram reći da sam u četiri dana uspio obaviti istu količinu posla kao u pet dana. No kad radite pet dana, svjesni ste toga da imate više vremena, pa s nekim malo duže porazgovarate, popijete kafu, pravite češće prekide. Shvatio sam da u četiri dana moram biti fokusiraniji i brži ako želim imati slobodan petak. A želio sam ga", ispripovijedao je.
S kolegama je razgovarao o raznim opcijama četverodnevne radne sedmice od ponedjeljka do četvrtka. Zaposleni su odbacili zamisao o fleksibilnom radnom vremenu jer bi oni zamrsili administrativne poslove, a ni petodnevnu radnu sedmicu s manjim brojem sati nije im odgovarao.
"Nakon dogovora o neradnom petku, ostavili smo snimljenu poruku u kojoj smo klijentima objasnili zašto je kancelarija prazna. Ugodno ih je iznenadila njihova reakcija. Velika većina nije imala ništa protiv. Osim što su bili ljubomorni", kaže uz smijeh Schulz-Hofen.