Prema najnovijem izvještaju koji govori o uticaju klimatskih promijena na okolinu, njihov broj je s pet miliona spao na samo 2,1 milion.

U izvještaju, koji je predstavljen na sastanku organizacije American Geophysical Research Union, objašnjava se zašto arktička tundra promijenjene vegetacije i vremenskih prilika više nije toliko pogodna za irvase.

Divlja stada irvasa

Irvas i karibu su ista vrsta, ali karibuima se obično nazivaju velika, divlja stada na Aljasci i na sjeveru Kanade.

Prema naučnicima koji prate broj njihove populacije, karibui su najviše ugroženi. Na nekim područjima, broj jedinki u stadu se smanjio za 90 posto.

"To je takav drastičan pad, da ne vidimo kako se to može popraviti", piše u izvetaju Arctic Report Card.

Zašto je toplija klima loša za irvase?

Postoji nekoliko razloga zašto je toplija klima nepovoljna za irvase.

"Klimatske promjene utiču na promjenu vegetacije, ali zbog njih se na nekim područjima i produžavaju sušna razdoblja", rekao je klimatolog Hauard Epstin, koji je radio na izveštaju.

Lišaj kojim se hrane irvasi niska je vegetacija.

"Toplija klima pogoduje rastu više vegetacije koja onda preuzima primat na tom području i istiskuje nižu vegetaciju poput lišajeva", objasnio je Epstin.

"Dodatno, uz toplije vrijeme, dolazi i više insekata. Tužno je što je dan za koji bismo mi rekli da je lijep, ružan dan za karibue. Ako je toplo i nije vjetrovito, prava je najezda insekata i karibui gube mnogo energije pokušavajući ih maknuti sa sebe ili tražeći mjesta gdje ih nema toliko", dodao je.

Problem je i previše kiše. Zbog klimatskih promijena, mijenjaju se vremenske prilike na različitim područjima. Negdje onda bude više padavina nego prije, a negdje manje. Kada kroz duži period pada puno kiše na Arktiku, a ona često pada na tlo prekriveno snijegom, stvara se tvrd, zamrznuti sloj koji prekriva tundru, a koji irvasi ne mogu probiti svojom njuškom kako bi došli do hrane.

Šta se može učiniti?

Značajna promjena se može dogoditi jedino na globalnom nivou, tako da se smanji emisija gasova sa efektima staklene bašte, ali naučnici sumnjaju da će se to ostvariti i pretpostavljaju da će temperature nastaviti da rastu na Arktiku.

Stoga je cilj ovog, ali i drugih sličnih istraživanja, shvatiti na koje sve načine klimatske promjene utiču na okolinu i pokušaju onda da osmisle načine prilagođavanja, piše Index.