Kaže ovo za "Glas Srpske" stručnjak za bezbjednost i geopolitiku Sreten Egerić, navodeći da se iza tehničkog jezika o "hibridnim prijetnjama" i "malignim uticajima" krije veliki potencijal za pritiske, disciplinovanje neposlušnih aktera i sužavanje prostora za legitimno političko neslaganje, što bi demokratiju moglo dodatno ugroziti.

Prema dokumentima Evropske komisije i najavama iz Brisela "evropski štit demokratije" zamišljen je inače kao krovni okvir koji objedinjuje nekoliko već postojećih i novih instrumenata - godišnje izvještaje o vladavini prava, borbu protiv dezinformacija na digitalnim platformama, praćenje stranog finansiranja medija i nevladinih organizacija, kao i jačanje institucionalne saradnje između država članica u oblasti bezbjednosti informacija.

Poseban fokus stavljen je na izborne procese, uključujući nadzor nad kampanjama na društvenim mrežama, političkim oglašavanjem i "koordinisanim narativima" koji se dovode u vezu sa stranim akterima. Iako Komisija naglašava da je cilj zaštita slobodnih izbora i medijskog pluralizma, Egerić kaže da je sve više onih koji upozoravaju da se radi o nejasnim kategorijama koje ostavljaju širok prostor za političku interpretaciju. Prema njegovim riječima, jedno od ključnih pitanja je - ko i po kojim kriterijumima će odlučivati šta predstavlja "dezinformaciju", a šta legitimno političko mišljenje?

- U praksi evropske institucije se sve češće oslanjaju na procene ekspertskih tela, bezbednosnih službi i velikih digitalnih platformi. Time se moć nad javnim diskursom pomera iz demokratskog prostora u tehno-birokratske strukture koje nisu direktno odgovorne biračima. U pojedinim državama članicama, poput Mađarske, već postoji duboko nepoverenje prema ovakvim mehanizmima, koji se doživljavaju kao sredstvo političkog pritiska. Strah je da bi se evropski monitoring mogao koristiti za disciplinovanje vlada koje odstupaju od političke linije Brisela - navodi Egerić.

Smatra i da za zemlje kandidate, poput BiH i Srbije potencijalne posljedice mogu biti još ozbiljnije. Za razliku od punopravnih članica, kandidati nemaju stvarni mehanizam uticaja na donošenje evropskih politika, ali su u potpunosti izloženi njihovim efektima.

- U slučaju BiH evropski monitoring se već sada snažno reflektuje kroz ocene o slobodi medija, političkom uticaju i zakonodavstvu u oblasti informacija. U društvima koja su duboko podeljena svako spoljno arbitriranje nad "ispravnim" političkim narativom nosi rizik. Ukoliko evropske institucije počnu sistematski označavati određene stavove kao "antievropske" ili "proruske", postoji realna opasnost da se legitimna politička neslaganja kriminalizuju ili delegitimizuju. Takav razvoj događaja mogao bi dodatno oslabiti poverenje građana u EU, ali i u samu ideju demokratije, koja bi se sve više doživljavala kao projekat nametanja, a ne slobodnog izbora - poručio je Egerić, dodajući da ostaje otvoreno pitanje da li se demokratija može braniti sredstvima koja sama po sebi ograničavaju slobodu mišljenja i izražavanja.

NVO sektor

"Štit demokratije" predviđa formiranje i stalnih analitičkih jedinica koje će u realnom vremenu pratiti medijske sadržaje, društvene mreže i političke kampanje u zemljama članicama i kandidatima. Planirano je i usklađivanje nacionalnih zakona sa evropskim smjernicama koje omogućavaju brze intervencije u kriznim periodima, kao što su izbori ili masovni protesti, uključujući ograničenje dometa pojedinih poruka na digitalnim platformama. Takođe razmatra se uvođenje obavezne provjere izvora finansiranja medija i NVO sektora po proširenim kriterijumima, što bi institucijama EU dalo značajan uticaj na to ko može, a ko ne može biti punopravni akter u javnom prostoru.