Stručnjaci smatraju da je najbitnije raditi na deradikalizaciji državljana BiH koji učestvuju u borbama na stranim ratištima, jer oni donose radikalnu ideologiju. Po riječima naših sagovornika, radikalni islamizam iz takvih ljudu je gotovo nemoguće iskorijeniti, a slikovito objašnjavaju da “njihovim venama teče terorizam”.

Savjet ministara BiH još u julu 2015. godine usvojio Strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, ali do danas neki njeni dijelovi nisu ni počeli da se provode. Stručnjaci za bezbjednost upozoravaju da je potrebna ozbiljnija analiza u ovoj oblasti. Takođe prema njihovim mišljenjima blaga kaznena politika za terorizam i učesnike na stranim ratištima više je stimulativna nego odvraćajuća mjera od radikalizma.

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu iz Banjaluke Slobodan Župljanin kaže da je Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma iz 2015. samo mrtvo slovo na papiru.

- Ta strategija jednostavno nije zaživjela. Nismo imali priliku da takva djelovanja i aktivnosti vidimo u praksi i zbog toga je sve veća prijetnja i opasnost od potencijalnih terorista u BiH - zaključio je Župljanin.

Prema njegovim riječima, bezbjednosni problemi, prijetnje i izazovi u pogledu terorizma sve su snažniji, dok ne postoji ozbiljan plan preventivnog djelovanja na sprečavanju terorizma.

- Meni nije poznato da takav plan postoji. Ako i postoji, onda je vjerovatno rađen u nekim užim krugovima i nije dostupan široj stručnoj javnosti, koja bi mogla dati svoje primjedbe i korisne sugestije kako potencijalne teroriste odvratiti od njihovih namjera da čine teroristička djela - navodi Župljanin.

Taj posao, naglasio je on, izuzetno je složen i težak i borba protiv terorizma i rad na resocijalizaciji potencijalnih ili dokazanih terorista moraju biti shvaćeni veoma ozbiljno.

- Potrebno je napraviti jednu dobru analizu stanja, izvršiti procjenu bezbjednosnih i terorističkih problema, ali i svih onih lica koja će uskoro biti vraćena u BiH sa stranih ratišta, jer su oni u suštini i najveća potencijalna opasnost. Neko čijim venama teče terorizam je sasvim sigurno velika opasnost. Oni prije svega moraju biti suočeni sa zakonima i krivičnom odgovornošću - kazao je Župljanin.

Stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević je istakao da proces deradikalizacije u BiH nije sproveden nijednom mjerom niti akcijom.

- Sve što se radilo na nivou Savjeta ministara je bila pomoć teroristima i radikalnim elementima. Ne postoji institucija koja bi se se time bavila niti fondovi iz kojih bi se sve to finansiralo. Sve što smo do sada čuli u borbi protiv terorizma i deradikalizaciji je podvala za javnost da se kaže kako se nešto radi - kazao je Galijašević.

Istakao je da u borbi protiv terorizma moraju biti formirane institucije koje će otkriti osnovne uzroke zbog kojih su neki ljudi postali radikalni.

- Te institucije moraju da rade na uklanjanju razloga radikalizacije, a to su kod nekih siromaštvo i besperspektivnost. Djelovanjem kroz javne institucije, medije treba da ta radikalna ideologija bude objašnjena kao destruktivna i samoubilačka - pojasnio je Galijašević i istakao da je potrebno zabraniti i radikalne ideologije, i institucije, i organizacije koje ih sprovode.

Opasni džihadisti
Prema riječima Galijaševića, poseban problem u sprovođenju deradikalizacije i sprečavanju radikalne ideologije predstavljaju povratnici sa sirijskog i drugih inostranih ratišta.

- Oni kod nas dolaze naoružani ideologijom radikalnog islama i to je njihovo najjače oružje, važnije i od puške i bombe. Ta njihova ideologija zavodi mladu perspektivnu neobrazovanu djecu i zatvara ih u kalifate i pretvara u radikalne osobe koje mogu postati budući teroristi - rekao je Galijašević.

Da su povratnici sa sirijskog i drugih ratišta velika opasnost za radikalizovanje drugih smatra i Župljanin. On ističe da se pouzdano zna da je veliki broj islamskih ratnika iz BiH boravio u redovima terorističke države IS-a.

- Oni su učestvovali u terorističkim aktivnostima i već su radikalizovani. Identifikovana su i određena teroristička jezgra u BiH, što je bio ozbiljan signal da se nadležne bezbjednosne strukture pozabave tim pitanjem - ističe Župljanin.

Na opasnosti koje vrebaju od povratnika sa stranih ratišta nedavno je upozorio i ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač. Povratnici sa sirijskog i iračkog ratišta iz redova islamista, kako je naglasio, ne donose ništa dobro u BiH i zbog toga i region i Evropa mogu da imaju probleme.

On je u oktobru naveo da se više od stotinu džihadista vratilo u BiH i da je njihovo procesuiranje na Sudu i u Tužilaštvu BiH, kao i kazne koje su im izricane, bile smiješne i ponižavajuće.

- Priča o deradikalizaciji tih ljudi je po mom mišljenju čista utopija. Ti ljudi neće promijeniti svoje ubjeđenje zbog toga što će im neko ponuditi neki dobar posao ili bolju platu - rekao je Lukač i dodao da su oni na ratište otišli iz vjerskih uvjerenja i vraćaju se u BiH da šire upravo tu ideologiju.

Istakao je da deradikalizacija, mada se godinama o njoj priča u BiH, nije dala nikakve rezultate i siguran je da neće ni dati. Naveo je i da svi koji su se vratili sa stranih ratišta, kada izađu iz zatvora, za kratko vrijeme okupljaju oko sebe nove mlade ljude i šire svoju ideologiju.

- Imaćemo ogroman problem sa vehabizmom u BiH i već sam govorio da će se sa tim suočiti i muslimani, i to oni koji praktikuju tradicionalni islam, koji nisu radikalni, nisu opredijeljeni za terorizam i normalno žive - zaključio je Lukač.

Preblage kazne
Prema riječima brojnih stručnjaka, ali i domaće javnosti, pobornici terorizma i ratnici sa stranih ratišta u BiH dobijaju smiješno male kazne, što utiče na širenje radikalne ideologije više nego na njeno sprečavanje.

- Te kazne bile su praktično stimulativne za ponavljanje vršenje krivičnih djela. Zbog toga je potrebno da sa više aspekata i uz uključenje različitih stručnjaka budu sačinjeni posebni programi i da kaznena politika u BiH iz korijena bude promijenjena - naglašava Župljanin.

Galijašević smatra da mora oštro sankcionisati terorizam i one koji ga podržavaju.

- Ako niste pohapsili ljude koji su zagovornici radikalizacije i niste ih adekvatno kaznili, onda šaljete poruke da je to normalno i legalno. Morate organizacije koje imenujete kao nosioce terorizma zatvoriti, sankcionisati, onemogućiti im pristup medijima i spriječiti njihovo finansiranje - kazao je Galijašević.

Slično misli i stručnjak za bezbjednost Dragomir Keserović.

- Ti ljudi su u nekom momentu bili poneseni idejom da učestvuju u dejstvima na strani Islamske države, kao strani ratnici. Njih sada treba provesti kroz čitav niz edukativnih tema zašto je to štetno i pogubno, kako za njih tako i za njihove porodice, a potom i za cijelo društvo - navodi Keserović.

Prema njegovim riječima borba sa terorizmom u BiH uglavnom je u nadležnosti bezbjednosnih agencija, iako bi tim problemom i deradikalizacijom trebalo svi da se bave svi, od spoljne politike, medija, vjerske zajednice pa do samih građana.

- Nemamo utisak da se bilo šta, kada je riječ o pitanju deradikalizacije, radi. Inače bi agencije i nadležni već imali pripremljene planove koji bi sadržavali sve - od plana prihvatanja, bezbjednosne obrade - šta su radili, gdje su bili, selekcije po kategorijama - kazao je Keserović.

Politika sprečava deradikalizaciju
Stručnjak za međunarodnu bezbjednost profesor na Univerzitetu u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da je deradikalizacija terorista političko pitanje s kojim mnogi ne žele da se uhvate u koštac. On smatra da pojedini političari ne preduzimaju ozbiljnije mjere na sprečavanju širenja radikalne ideologije i na deradikalizaciji, jer se boje da bi tako mogli da izgube određeno glasačko tijelo.

- Neke aktivnosti terorista i onih koji se bore u vojnim operacijama u Islamskoj državi u religijskom smislu imaju simpatije kod određene grupe ljudi, odnosno u glasačkom tijelu. Političari onda nastoje da relativizuju stvar, bojeći se da bi ozbiljnim mjerama protiv terorizma izgubili glasove - kazao je Šolaja.

Pojasnio je da su u BiH usvojena određena dokumenta i mjere za borbu protiv terorizma, ali je pod znakom pitanja koliko ima volje da to bude sprovedeno.

- U BiH mnogo dokumenata bude usvojeno pod pritiskom međunarodne zajednice pa tako i u oblasti borbe protiv terorizma. Nažalost, često se poslije usvajanja zaboravi na njihovo sprovođenje - smatra Šolaja.

Istakao je da je deradikalizacija ozbiljno pitanje i da je za borbu protiv terorizma potrebna i politička stabilnost.

- Treba raditi i na otkrivanju uzroka terorizma i činjenica je da su se u BiH dešavali teroristički napadi koji nisu u vezi sa uvezenim terorizmom. Osim obavještajnih metoda na prikupljanju informacija o teroristima i njihovim aktivnostima potrebno je sprečavati odlazak ljudi iz BiH na strana ratišta. Oni kad se vrate donose radikalnu ideologiju, koja je osnova za mobilizaciju novih terorista - pojasnio je Šolaja.

Galijašević takođe smatra da određene političke partije ne žele da se bore sa terorizmom.

- Nikakvu efikasnu akciju protiv radikalizacije i političkog islama neće dozvoliti SDA. Oni su stvorili islamizam i radikalisti su njihovi vojnici. Ta stranka obmanjuje narod i uvodi u politički islam ili islamizam koji nema vjere s islamom koji je vjera mira. Islamizam je brat sa fašizmom - kazao je Galijašević.

Pravne šupljine
Kašnjenje sa uspostavljanjem vlasti te loša saradnja različitih agencija i institucija otežava donošenje snažnijih mjera za borbu protiv terorizma u BiH, navedeno je u najnovijem godišnjem izvještaju Stejt departmenta o terorizmu širom svijeta.

On pojašnjava i da je uprkos izmjenama zakona kaznena politika u BiH ostala jako blaga prema osumnjičenim za terorizam.

- BiH je zatvorila neke pravne šupljine putem amandmana koji se odnose na terorizam u Krivičnom zakonu, iako problem ostaje blago kažnjavanje - navedeno je u tom izvještaju.