Odmah iza BiH, na četvrtom mjestu, nalazi se treća najmnogoljudnija zemlja na svijetu - Sjedinjene Američke Države. Podsjećanja radi, Kina ima 1,4 milijarde ljudi, Indija 1,3 milijarde, BiH oko 3,6 miliona, a SAD oko 330 miliona.

Prema ovim podacima, od ukupno 266.000 novouseljenih u Njemačku izvan zemalja EU tokom 2018. godine, 12 odsto otpada na Indijce, devet na Kineze, osam na bh. građane, a sedam odsto na Amerikance.

Sudeći prema ovim podacima, to znači da se u Njemačku lani zvanično uselilo oko 22.000 bh. građana. Ova brojka se uklapa u zvanični podatak iz Ambasade Njemačke u Sarajevu da je 2017. godine ta ambasada izdala 17.000 viza za bh. građane.

Inače, zanimljiv je podatak da je njemačka statistika izračunala da je 2018. godine u toj zemlji živjelo gotovo 11 miliona ljudi koji nisu njemački državljani.

Od pomenutih 266.000 novouseljenih, 83 odsto ih je dobilo ograničeni boravak, a ostatak boravak na neodređeno vrijeme. Prosječna starost novouseljenih je 35 godina, a 68 odsto su muškarci.

Posebno se zapaža, kako su istakli, da je migracija sa zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina naglo porasla.

"Do kraja 2018. godine su Albanija, BiH, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija u ukupnom broju migranata zastupljeni sa skoro 25 odsto. U ovaj broj ubrojeni su oni koji su došli s namjerom zaposlenja", istaknuto je u dokumentu.

Ako je vjerovati ovim podacima, može se zaključiti da BiH predstavlja skoro trećinu svih novouseljenih u prošloj godini sa zapadnog Balkana u Njemačku.

Dodaju da je krajem 2015. godine ovaj broj predstavljao tek osam odsto ukupne useljeničke populacije u Njemačku, a sada samo BiH popunjava taj broj.

"Porast broja useljenika sa zapadnog Balkana može se objasniti time da su te zemlje 2014. godine proglašene sigurnim, što im je otežalo ulazak u Njemačku pod humanitarnim uslovima, a 2016. godine olakšan im je pristup njemačkom tržištu rada", navedeno je u dokumentu.

Oni podsjećaju na ono što smo mi u nekoliko navrata pisali, da je do 2020. godine usvojena nova regulativa koja omogućava zapošljavanje državljanima zemalja zapadnog Balkana po olakšanom postupku.

Kako i oni podsjećaju, državljani ovih zemalja koji imaju ponudu za posao za koji njemački poslodavci nisu mogli naći njemačke državljane mogu dobiti radnu vizu pod uslovom da u protekla 24 mjeseca nisu u Njemačkoj podnosili zahtjev za azil.

Takođe, "Nezavisne" su pisale da će uskoro na snagu stupiti novi useljenički zakon u Njemačkoj, koji će dodatno olakšati egzodus balkanskih radnika u tu zemlju.

Demograf Stevo Pašalić podsjeća da Njemačkoj već sada nedostaje 1,2 miliona radnika, a u EU ukupno 2,5 miliona radnika.

"Gdje će oni naći potrebne radnike? Očigledno je da će zemlje zapadnog Balkana imati sve veći problem", rekao je Pašalić.

On tvrdi da BiH već sada realno ima oko 3.240.000 ljudi odnosno 300.000 manje nego što je pokazao popis 2013. godine.

Takođe ističe da su zemlje poput Bugarske, Rumunije i Hrvatske, koje su postale članice EU, nakon toga dodatno zahvaćene trendovima depopulacije te da se slični trendovi mogu očekivati i za zemlje našeg regiona.