Naime, kako je "Nezavisnim" rekao dobro informisani izvor, sastanak u Bijeljini prije dvije sedmice trebalo je da posluži kao pregled do sada ispunjenih obaveza i dogovor u vezi s onim šta treba završiti do samita u maju, ali da je većina stranih diplomata, iako javno govore da je sastanak bio uspješan, zabrinuta šta bi se moglo desiti s BiH nakon majskog samita.

"U proteklih godinu dana ispunjeno je manje od 10 odsto, a na ovom sastanku je trebalo dogovoriti ispunjavanje preostalih obaveza do maja, međutim u ovom stanju u kojem se zemlja nalazi niko ozbiljno ne računa da će se nešto značajno desiti", rekao je izvor "Nezavisnih".

Kako nam je pojašnjeno, prvu packu BiH bi mogla dobiti već narednog mjeseca na samitu EU, ako do tada ne bude bilo naznake da se stvari kreću naprijed.

Iako sastanak neće donijeti nikakve konkretne odluke o BiH i drugim zemljama u regionu, on će poslati signal skeptičnim zemljama članicama EU o spremnosti ili nespremnosti kandidata i potencijalnih kandidata za EU za nastavak evropskih integracija. Naš sagovornik, naime, strahuje da bi nedostatak napretka mogao učvrstiti uvjerenje skeptičnih članica EU da BiH ne treba da dobije kandidatski status u dogledno vrijeme, što može značiti još dvije godine čekanja do dobijanja tog statusa, a što bi se za BiH moglo pokazati katastrofalnim.

Faris Kočan, istraživač s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, takođe strahuje da bi se nedostatak napretka u BiH mogao pokazati štetnim za zemlju.

Kočan takođe smatra i da se interes Amerike za BiH smanjuje, što je još jedan element koji je ranije tjerao BiH da se kreće naprijed. On osim toga strahuje da bi EU sve više mogla posmatrati BiH kao bezbjednosni, nego kao politički problem.

"Procjenjujem da se EU više neće baviti isključivo pitanjima u vezi sa demokratizacijom, vladavinom zakona, ljudskim pravima, ali će se još intenzivnije usmjeriti na izgradnju sigurnosnih kapaciteta. Ova vrsta logike krajnje je problematična jer na neki način slabi civilno društvo i pod izgovorom 'lokalnog vlasništva' prvenstveno jača kapacitete političkih elita", kaže Kočan za "Nezavisne".

Što se tiče samog samita, on predviđa da će se govoriti o ispravci grešaka u vezi sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, posebno u kontekstu da je, kako tvrdi, Sjeverna Makedonija napravila više iskoraka u odnosu na Srbiju, a nalazi se iza nje u pregovaračkom procesu. Osim toga, smatra da bi i Srbija i Crna Gora mogle prihvatiti novu metodologiju, te da je sad izvjesno da Španija neće bojkotovati samit zbog prisustva Kosova.

"Vjerujem da je primarni cilj samita jasno staviti do znanja zemljama zapadnog Balkana da obnovljena metodologija pruža novi entuzijazam i veću dinamiku politike proširenja EU, s jasnim potencijalom za punopravno članstvo u EU", ističe Kočan.

Podsjećanja radi, reforme koje EU želi da vidi do maja su reforma javnih preduzeća i uprave, povećanje transparentnosti, stvaranje boljeg poslovnog okruženja, unapređenje zapošljavanja i obrazovnog sistema i jačanje pravne države.