U međuvremenu je EU naglasila da će to biti jedan od uslova za nastavak evropskih integracija, a nedavno je i Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom je pozvao BiH da ovo pitanje hitno riješi, da  vrati imovinu vjerskim zajednicama i drugim privatnim licima.

U svojoj rezoluciji Evropski parlament poziva na ispravljanje ovih istorijskih nepravdi, kao uslov za primanje BiH u članstvo u EU.

"Pozivamo BiH da obezbijedi pravo na imovinu i ohrabrujemo vlasti da pokrenu dijalog sa svim zainteresovanim stranama na ovim pitanjima", istaknuto je u rezoluciji.

BiH je uz Albaniju jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja još nije donijela zakon kojim bi se regulisalo ovo pitanje. Iako nigdje ne postoji zvanična procjena o kojoj imovini se radi, cifra se obično navodi između 15 milijardi i 80 milijardi maraka vrijedne imovine oduzete nakon Drugog svjetskog rata koja nije vraćena privatnim licima ili vjerskim zajednicama, najviše Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Jevrejskoj zajednici, Islamskoj zajednici i Rimokatoličkoj crkvi.

U evropskoj rezoluciji posebno se obraća pažnja na pitanje restitucije Jevrejske zajednice, imajući u vidu Holokaust i masovno otimanje jevrejske imovine u svim evropskim zemljama.

Oni podsjećaju i na Terezinsku deklaraciju iz 2009. godine, koju je EU usvojila za vrijeme češkog predsjedavanja EU, u kojoj je 46 zemalja, među kojima i BiH, pozvano da izvrši kompenzaciju oduzete imovine žrtvama Holokausta.

"Uzimajući u obzir važnost restitucije nekretnina koje su pripadale žrtvama Holokausta, zemlje učesnice se pozivaju da ulože svaki napor kako bi ispravile posljedice nepravednog oduzimanja imovine", navedeno je u deklaraciji.

Jakov Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kaže za "Nezavisne" da po tom pitanju ništa nije urađeno.

"Ništa se nije desilo. U ovoj zemlji niko ništa ne radi. Sve ostale zemlje su to pitanje riješile ili su počele da ga rješavaju, osim BiH. RS je počela to da rješava kada je 2001. usvojila zakon, međutim naredne godine visoki predstavnik je taj zakon ukinuo smatrajući da to pitanje treba riješiti na nivou BiH", kaže Finci za "Nezavisne".

Na pitanje o kolikoj imovini se radi, Finci je rekao da nikad nije napravljena procjena o vrijednosti oduzete jevrejske imovine u BiH.

"Spominjalo se da je ta imovina vrijedna oko šest milijardi maraka, međutim ona vjerovatno nije tačna zato što niko nije to ni procjenjivao. Oni to spominju vjerovatno kao opravdanje da se radi o ogromnoj imovini koja se ne može vratiti jer je BiH siromašna zemlja. Ali veliki dio ovog problema se može riješiti da državu ne košta ništa. Recimo, ako imate zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo koja je vlasništvo Jevrejske zajednice, onda samo treba napraviti da se kirija ne plaća njima, nego Jevrejskoj zajednici. Samo je stvar volje da se ovaj problem riješi", kaže Finci.

Iako nema procjene o ukupnoj vrijednosti, Finci kaže da su oni radili neke kalkulacije koje pokazuju da se širom BiH u 28 gradova nalazi oduzeta jevrejska imovina. Što se tiče, na primjer, Banjaluke, kaže da je veći dio Gospodske ulice u tom gradu jevrejska imovina, ali da se ona i dalje ne vraća.

I SPC ima velike probleme da joj se vrati imovina, a jedan od najvećih problema je u Sarajevu, u kojem, kako tvrde u SPC, postoje objekti milionske vrijednosti koji nisu vraćeni.

U Analitičkom izvještaju EU takođe se ovo navodi kao problem koji BiH mora riješiti. Oni ističu da još nema zakonskog okvira za rješenje pitanja oduzete imovine, a pojedinačni zahtjevi se, kako naglašavaju, rješavaju nesistemski i na ad hok osnovi.

"Samo 2018. godine pet od šest presuda Evropskog suda za ljudska prava odnose se na kršenje prava na povrat imovine, iako Zakon o slobodi vjeroispovijesti podrazumijeva da vjerske zajednice imaju pravo na restituciju eksproprisane imovine", naglasili su oni.