Stručnjaci tvrde da je novi paket migracijskih zakona, koji je nedavno njemački parlament prihvatio, osmišljen da prije svega osigura stabilnost njemačke ekonomije i da dođe do radne snage.

Briga o starijima

Alida Vračić, suosnivačica i izvršna direktorica centra „Populari“ i saradnica Evropskog vijeća za vanjske odnose, kazala je za „Dnevni avaz“ da prepreke za odlazak bh. građana ni ranije nisu postojale, samo su novim zakonom znatno olakšane.

- Pripreme su duže trajale, zbog konzularnih procedura i viza. Trend odlazaka neće se bitno promijeniti, a novi zakon treba staviti u kontekst potreba njemačke ekonomije, naročito ako govorimo o specifičnim sektorima, kao što su zdravstvo, briga o starijima, ali i oblasti IT tehnologija. Novi zakon to sve relaksira i ne odnosi se samo na specijalizirane stručnjake nego i na sve koji mogu pronaći posao u svojoj oblasti - kazala je Vračić.

Svake godine BIH izgubi u prosjeku 350 ljekara, čije školovanje državu košta oko 150 hiljada eura. Stručnjaci navode da naša zemlja gubi 50 miliona eura samo u ovoj oblasti, dok se gubici u oblasti IT tehnologija mogu mjeriti u milijardama.

Zdravstveni sistem

- Između juna 2013. i marta 2016. godine, 4.213 bh. građana našlo je posao u zdravstvenom sistemu Njemačke. Podaci njemačke Agencije za zapošljavanje pokazuju da su u martu 2016. godine, 1.102  bh. doktora bila zaposlena u Njemačkoj, skoro 20 posto više nego tri godine prije. U prijevodu, svaki šesti doktor je otišao ili je na putu za Njemačku. To su stvarni problemi, ali je iluzija da se emigracija može samo tako zaustaviti - ističe Vračić.
S druge strane, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca, ističe da naša zemlja ima problem s radnom snagom, a donošenjem novih zakona u Njemačkoj stanje će se još više pogoršati.

- Mi smo već u problemu i bez ovoga. Migracija je intenzivna. To se dešava i drugim zemljama, ali je BiH dodatno osjetljiva, jer politička situacija nije definirana. Ljudi ovdje ne vide svoju budućnost i sigurnost. Kako bismo zaustavili ovaj trend, moramo povećati plate, na čemu intenzivno radimo. Kod nas je to jednosmjeran proces, ljudi samo odlaze - kazao je Smailbegović.

Drugačiji trend

Odlaze i mladi, ali i oni stariji. Interesantno je, također, da odlaze podjednako i žene i muškarci, što nije bio slučaj s prethodnim emigracijama, recimo onim iz šezdesetih godina prošlog vijeka, kada su trbuhom za kruhom odlazili uglavnom nižeobrazovani muškarci, takozvani gastarbajteri.

- Sada je trend potpuno drugačiji. Prema posljednjem popisu stanovništva, u BiH živi oko 3,8 miliona stanovnika. Polovina stanovništva izjasnila se da je spremna da ide na rad u inostranstvo, što je najviši procent u jugoistočnoj Evropi - ističe Vračić.