Najava premijera Ludovika Orbana (Ludovic) od 1. novembra dolazi u vrijeme kada Sjedinjene Države ozbiljno pojačavaju svoju "kinesku strategiju" u Evropi, podnoseći mnoštvo deklaracija širom regije osmišljenih da ograniče ulogu Kine u telekomunikacijskim mrežama.

Dolazi ubrzo nakon oktobarskih objava američkog Stejet departmenta da su potpisani sporazumi sa Slovačkom, Sjevernom Makedonijom, Kosovom i Bugarskom o tehnologiji brzih bežičnih mreža. Time su se zemlje regije pridružile onome što je američka administracija predsjednika Donalda Trampa (Trump) nazvala programom Čista mreža, predstavljenom u avgustu, čiji je cilj "suprotstavljanje dugoročnim prijetnjama privatnosti podataka, sigurnosti i ljudskim pravima slobodnog svijeta nasuprot autoritarnih zloćudnih aktera, poput Kineske komunističke partije".

"SAD ostvaruju svoje ciljeve u smislu ograničavanja Huaveja u evropskim mrežama", rekla je za RFE/RL Ivana Karaskova, osnivačica organizacije ‘Posmatrači Kine’ (China Observers) u centralnoj i istočnoj Evropi (CHOICE) i kineska naučna saradnica iz Udruženja za međunarodne poslove u Pragu. "Ti sporazumi su dio mnogo oštrijeg pristupa vlada u [regiji] prema Kini."

Sporazumi u posljednji trenutak označavaju niz diplomatskih pobjeda za opsežniji napor Sjedinjenih Država da se suprotstave sve većem globalnom uticaju Kine i znak su da se razočarenje Pekingom širi u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, području za koje se smatralo da ima pomirljiv pristup prema Kini.

Američki vladini zvaničnici vodili su kampanju širom Evrope i drugdje protiv uključivanja Huaveja, koji je u Sjedinjenim Državama na crnoj listi zbog predstavljanja prijetnje nacionalnoj sigurnosti i korištenja njegove tehnologije za špijuniranje u ime kineske vlade.

Kina negira optužbu i tvrdi da američku inicijativu uglavnom vode komercijalni koncerni. I kineska vlada i predstavnici Huaveja u više su navrata odbacili tvrdnje da je kineska infrastruktura sigurnosni rizik.

U bilateralnim ugovorima koje su potpisali predstavnici Centralne Evrope i Vašington ne spominju se posebno druge zemlje i nemaju izričitu zabranu određene firme u mrežama.

No, očito je da memorandumi imaju za cilj kineske telekomunikacijske divove poput Huaveja i ZTE-a koji grade 5G infrastrukturu po cijelom svijetu, a koji su također posljednjih godina postigli značajan napredak u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

"Ovaj se pomak ne odnosi samo na američki diplomatski pritisak", rekla je Karaskova, "također je rezultat sve veće domaće zabrinutosti u Evropi prema Kini."

Anatomija pomaka

Nove dodavanja programu Čista mreža u cijeloj Evropi dio su oštrije linije prema Kini, s 5G mrežama koje postaju centralni front.

U oktobru je Švedska odlučila zabraniti Huavej i ZTE-u njenoj 5G infrastrukturi, pridruživši se Velikoj Britaniji koja je slične mjere najavila u julu.

Druge velike evropske sile poput Njemačke, Francuske i Italije također su se fokusirale na te kineske tehnološke komapnije. Iako su prestali s direktnim zabranama, oni su pokušali ograničiti Huavej od učestvovanja u njihovim mrežama stvaranjem zakonskih prepreka i ograničavanjem mogućnosti saradnje domaće industrije s kineskim kompanijama.

Drugdje, više zemalja centralne i istočne Evrope - uključujući Poljsku, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu i Sloveniju - dogovorile su se da će raditi sa Sjedinjenim Državama na sajber (cyber) sigurnosti 5G-a, najavljujući buduće planove za ograničavanje ili ukidanje Huaveja i ZTE-a.

"Rasprava o 5G-u u Evropi brzo se pomaknula, dijelom i zbog promjene američkog diplomatskog pristupa", rekao je za RFE/RL Erik Bratberg (Brattberg), direktor evropskog programa Karnegi (Carnegie) fondacije za međunarodni mir.

"Postoji priznanje da jednostavno guranje država da direktno zabrane Huavej nije uvijek produktivno", rekao je. "Sada dopuštaju zemljama da navode vlastite sigurnosne probleme i donose vlastite odluke kako bi postigle isti rezultat."

Napredak koji je postignut u ograničavanju prisutnosti Kine u evropskim 5G mrežama posebno je zapažen u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. U 2012. godini 16 zemalja formiralo je forum za ekonomsku saradnju s Pekingom pod nazivom 16 + 1, koji je 2019. proširen na 17 + 1, uz dodatak Grčke.

Inicijativa je brzo kooptirana u kinesku dalekosežnu inicijativu Pojas i put, koja je pokrenuta 2013. godine, a Peking je na regiju gledao kao na jeftin pristup evropskim tržištima i geopolitičko uporište unutar kontinenta.

No, forum je nedavno izgubio zamah jer su se evropske članice razočarale u Peking i jer se veliki planovi izgradnje infrastrukture za regiju nisu razvili u skladu s očekivanjima, a toliko željena investicija iz Kine je zaostala.

Sve veća zabrinutost zbog takozvane "diplomatije maski" u Pekingu tokom pandemije COVID-19 i agresivne taktike "vuk ratnik" kineske diplomatije širom Evrope također je ojačalo stavove i potaklo sigurnosnu zabrinutost u vezi s Kinom.

Rastuće geopolitičke napetosti između Pekinga i Vašingtona također su uticale na mnoge zemlje u regiji da preispitaju svoje kineske strategije, posebno jer su se Sjedinjene Države najviše fokusirale na kinesko uporište u 5G tehnologiji.

"Dvadeset prvi vijek postaje vijek rivaliteta Vašingtona i Pekinga - i sve je manje mjesta za sive zone", rekao je za RFE/RL Vuk Vuksanović, istraživač Londonske škole ekonomije i političkih nauka i bivši srpski diplomat. "Mislim da svjedočimo laganom zamahu u kojem mnoge zemlje vide da su njihove veze sa Sjedinjenim Državama važnije od saradnje s Pekingom."

Navigacija rivalitetom

U pozadini pandemije, Evropska unija zauzela je oštriji pristup prema Kini, označivši zemlju rivalom i sparingujući s Pekingom oko pitanja poput kršenja ljudskih prava u Hong Kongu i kineske zapadne provincije Sinđijang.

No, uprkos zategnutijim odnosima, ekonomske veze Brisela i Pekinga i dalje su važne, pri čemu EU postaje najveći kineski trgovinski partner, a Kina Evropi postaje drugi najveći partner nakon SAD-a.

Iako su se mnoge zemlje Centralne i Jugoistočne Evrope odlučile ograničiti kineske kompanije u svojim 5G mrežama, još uvijek nastoje očuvati veze s Pekingom u drugim područjima.

Krećući se naprijed, mnoge će se evropske zemlje nadati većoj koordinaciji kineske politike prema Vašingtonu koja im može omogućiti da slijede zajedničke strateške ciljeve, a da Peking ne moraju otuđiti kao partnera.

Zbog toga su zemlje širom kontinenta pomno pratile predsjedničke izbore u Sjedinjenim Državama 3. novembra, gdje su oba kandidata predložila različite stilove, ali slična stajališta, u smislu svoje kineske politike.

Trampova administracija pokrenula je oštru liniju protiv Pekinga uz jednostrani pristup, što je ostavilo Evropsku uniju po strani i, ponekad, u unakrsnoj vatri zbog američkih političkih poteza.

Napetosti između Sjedinjenih Država i Evrope oko pitanja koja se kreću od trgovine i Irana do troškova odbrane, također su zaoštrile odnose Vašingtona i Brisela posljednjih godina.

Bivši potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden) također je pozvao na oštru kinesku politiku, dajući znak Evropi da će se oštriji pristup Vašingtona prema Pekingu zadržati.

"Većina evropskih zemalja razumije da u Vašingtonu postoji sve veći konsenzus dvije stranke da se Kina smatra protivnikom, a to će se nastaviti pod [ili] administracijom Bajdena ili Trampa", rekao je Bratberg iz Karnegija.

Ali Bajdenovi savjetnici za vanjsku politiku traže drugačiji pristup s Evropom, rekavši da će se savjetovati sa saveznicima o svim budućim američkim carinama Kini i da će usvojiti multilateralni stil koji će uravnotežiti zabrinutost oko toga kako se najbolje suprotstaviti Pekingu u Evropi i širom svijeta.

"Ono što Evropljani žele je američki kolega koji dijeli mišljenje EU-a da je Kina suparnik kojeg treba provjeriti, ali i dalje može biti partner u nekim važnim globalnim pitanjima", rekao je Bratberg.