Za razliku od Srbije, u BiH, kada je riječ o ovom projektu, nije se odmaklo dalje od priče i osim memoranduma ne postoji nijedan zvanični dokument neophodan za realizaciju projekta.

"Vode se aktivnosti, idemo u redovnu proceduru i dobra volja postoji, ali procedure se moraju ispoštovati. Kao Republika Srpska radimo na koridoru 5c i do veze prema Brčkom pa bi od Brčkog trebalo do Bijeljine. Sve je još na priči i ništa konkretno", rekao je za "Nezavisne" Neđo Trninić, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske.

Autoput od Brčkog do Bijeljine trebalo bi da finansiraju Turci, a još ranije je Srbija rekla da će finansirati izgradnju mosta preko rijeke Save kod Rače, gdje su već počeli pripremni radovi, koje bi bi Erdoan, zajedno s Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Srbije, i Željkom Komšićem, predsjedavajućim Predsjedništva BiH, trebalo da obiđe. Gradnja autoputa Beograd - Sarajevo počela je krajem avgusta otvaranjem gradilišta na dionici od Sremske Rače do Kuzmina, koja je duga oko 18 kilometara, a čija vrijednost će s mostom biti oko 220 miliona evra. Rok za izgradnju ove dionice je dvije i po godine.

Kada je riječ o samom mostu, i pored nekoliko urgencija i molbi od strane Srbije, još nije potpisan sporazum o kontakt-tački, odnosno sporazum o lokaciji gdje će se graditi taj most.

"Taj sporazum je u petak parafiran u Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, ali nije potpisan. Tek sada treba da ide procedura prema Savjetu ministara BiH pa onda dalje prema Predsjedništvu i parlamentu BiH s obzirom na to da se radi o međudržavnom sporazumu. To sve može trajati mjesecima, a s obzirom na to da još nema vlasti na nivou BiH pitanje je kada će to sve biti rješeno", ispričao je izvor "Nezavisnih" iz Ministarstva transporta i komunikacija BiH.

Ovaj sporazum su, kako saznajemo, parafirali Mladen Goluža, pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH, i Miodrag Poledica, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije. Ovaj most samo je prvi objekat na budućem autoputu od Beograda do Sarajeva i za realizaciju ovog projekta, osim novca koji još niko ne spominje, potrebna je i sva ostala dokumentacija - od idejnog projekta, studije uticaja na životnu sredinu, glavnog projekta do građevinskih dozvola.

"Sve je to daleko. O eksproprijaciji zemljišta da i ne govorimo. Ni u Srbiji tu stvari nisu baš najčistije u vezi s tim autoputem, ali ne treba sumnjati da će se kod njih dosta brže to sve raditi", ispričao je izvor "Nezavisnih".

Podsjećanja radi, priča o autoputu od Sarajeva do Beograda traje godinama, a u BiH je tek početkom ove godine postignut dogovor kojom trasom taj put treba da prođe i od toga se praktično dalje nije ni odmaklo. Za razliku od BiH, Srbija je s turskom kompanijom "Tašjapi" krajem prošle godine potpisala komercijalni ugovor za izgradu planova, projektovanje i izgradnju dionice od Kuzmina do Sremske Rače, s tim da će se graditi još jedan krak autoputa koji bi od Beograda preko Višegrada spojio Srbiju i BiH.